Pretraga
Pretraga

Koncept „voćnjak nadohvat ruke“ je sistem kojim se skraćuje period ulaska u puno plodonošenje

Zasadi podignuti i uvedeni u proizvodnju po principu „voćnjak nadohvat ruke“ predstavljaju standard u razvijenim zemljama Intenzivna voćarska proizvodnja zasniva se na konceptu zasada „nadohvat...

ogledni vocnjak

Zasadi podignuti i uvedeni u proizvodnju po principu „voćnjak nadohvat ruke“ predstavljaju standard u razvijenim zemljama

Intenzivna voćarska proizvodnja zasniva se na konceptu zasada „nadohvat ruke“

Ovaj princip osim što ima ekonomsko opravdanje sa stanovišta radnih operacija koje su znatno olakšane – rezidba i drugi pomotehnički zahvati, berba, ima snažno uporište u biologiji rasta i plodonošenja voćaka, piše Radmila Koprivica, master voćarstva i vinogradarstva.

Prvi rezultati koji su poslužili kao osnova za razmišljanje i konačno definisanje koncepta „nadohvat ruke“ realizovani su kod kruške, zahvaljujući dunji kao podlozi koja je omogućila dobijanje prvih slabobujnih kombinacija sorta/podloga, objašnjava Koprivica. Takođe slabobujne podloge za jabuku uvedene su u proizvodnju relativno davno (podloga M9 u proizvodnju je uvedena 1917. godine).

„Kod koštičavih voćnih vrsta nisu mogli da se primene isti principi modifikacije rasta nadzemnog dela stabla putem slabobujne podloge, kao kod jabuke i kruške. Razlog je u biologiji formiranja rodnog potencijala i strukturi vegetativnih pupoljaka, kao osnove za pomotehničku kontrolu rasta i rodnosti. Tu se intenzivira razvoj uzgojne forme prema genotipskim specifičnostima svake pojedinačne kombinacije sorta/podloga.“

Kraći period ulaska u puno plodonošenje

Važan momenat u definisanju koncepta voćnjak „nadohvat ruke“, ističe savetodavac Koprivica, predstavlja činjenica da se ovim sistemom skraćuje period ulaska u puno plodonošenje. Tako kod jabuke i kruške plodonošenje počinje u prvoj godini posle jesenje sadnje. Kod šljive i breskve u drugoj godini posle sadnje, a kod trešnje zavisno od uzgojne forme i podloge u drugoj ili trećoj godini posle sadnje.

Voćke koje ulaze u plodonošenje u drugoj ili trećoj godini do pune rodnosti dolaze za tri do pet godina, zavisno od podloge i primenjene agro i pomotehnike u prve tri godine. Prve tri godine su ključne za formiranje zasada i njegovo puno plodonošenje.

Svi savremeni sistemi gajenja voćaka zasnivaju se na istom konceptu koji je definisan sledećim principima:

  • niski zasadi,
  • visina habitusa zadržava se do visine na kojoj se svi zahvati na stablu mogu izvesti stojeći na zemlji.

Zasadi podignuti i uvedeni u proizvodnju po principu „nadohvat ruke“ predstavljaju standard u razvijenim zemljama, zaključuje Koprivica.

Izvor: PSSS

Zasnivanje zasada leske

Podeli sa prijateljima:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preporučeno