Evropsko žutilo voća je opasna i ekonomski značajna bolest jabuke i kruške, čije suzbijanje zahteva dugoročan i sistematski pristup.
Evropsko žutilo voća je značajna fitoplazmatska bolest koja pogađa pre svega jabučaste voćne vrste, naročito jabuku i krušku.
Bolest dovodi do slabljenja stabala, smanjenja prinosa i pogoršanja kvaliteta plodova, a u jačim infekcijama i do propadanja stabala. Zbog načina širenja i teškoća u suzbijanju, evropsko žutilo predstavlja ozbiljan problem u savremenoj voćarskoj proizvodnji, piše Dušan Mladenović, savetodavac Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije.
Uzročnik evropskog žutila je fitoplazma Candidatus Phytoplasma mali. Fitoplazme su specifični mikroorganizmi slični bakterijama, ali bez ćelijskog zida, koji žive u floemu biljaka. One se ne mogu gajiti na veštačkim hranljivim podlogama, što otežava njihovo proučavanje i dijagnostiku.
Simptomi evropskog žutila
Mladenović navodi da se simptomi evropskog žutila najčešće ispoljavaju tokom leta i jeseni, ali mogu postati uočljiviji iz godine u godinu kako bolest napreduje.
Na listovima se javlja karakteristično žutilo koje počinje od ivica ili između nerava, dok nervi ostaju zeleni. Listovi se često uvijaju nadole, postaju krti i prerano opadaju. Kod pojedinih sorti jabuke može se javiti i crvenilo listova.
Jedan od tipičnih simptoma je slab porast mladara i pojava tzv. metlastog rasta, sa većim brojem kratkih izdanaka. Stabla zaostaju u razvoju i deluju iscrpljeno.
Plodovi su sitniji, slabije obojeni i lošijeg ukusa, sa smanjenim sadržajem šećera. Često dolazi do neujednačenog sazrevanja i prevremenog opadanja plodova, što direktno utiče na ekonomski rezultat proizvodnje.
Evropsko žutilo je rasprostranjeno u većini zemalja Evrope i smatra se jednom od najvažnijih bolesti jabuke u ovom regionu. Bolest se javlja kako u intenzivnim zasadima, tako i u starim voćnjacima i okućnicama.
Kako se prenosi?
Fitoplazma se prenosi:
- zaraženim sadnim i kalemarskim materijalom,
- insektima vektorima, pre svega lisnim cikadama, od kojih je najvažnija Cacopsylla melanoneura.
Vektori prenose fitoplazmu tokom ishrane na zaraženim biljkama, a zatim je unose u zdrava stabla. Jednom zaražena biljka ostaje trajni izvor infekcije.
Mere zaštite su preventiva i suzbijanje vektora
Ne postoji direktna hemijska zaštita koja može izlečiti biljku zaraženu fitoplazmom, pa se mere zaštite zasnivaju isključivo na prevenciji i sprečavanju širenja bolesti, ističe agronom Mladenović.
Preventivne mere uključuju:
- korišćenje zdravog, sertifikovanog sadnog materijala,
- redovno praćenje zasada i rano uočavanje simptoma,
- uklanjanje i uništavanje zaraženih stabala kako bi se sprečilo dalje širenje.
Suzbijanje vektora je jedna od ključnih mera:
- pravovremena primena insekticida protiv cikada u periodima njihove pojave,
- održavanje higijene zasada i uklanjanje samoniklih biljaka koje mogu biti rezervoar fitoplazme i vektora.
Agrotehničke mere kao što su pravilna ishrana, navodnjavanje i rezidba doprinose boljoj kondiciji stabala, što može ublažiti ispoljavanje simptoma, ali ne eliminiše uzročnika.
Evropsko žutilo voća je opasna i ekonomski značajna bolest jabuke i kruške, čije suzbijanje zahteva dugoročan i sistematski pristup. S obzirom na to da ne postoji efikasan način lečenja zaraženih stabala, najveći značaj imaju preventivne mere, upotreba zdravog sadnog materijala i kontrola insekata vektora. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i uklanjanje izvora zaraze ključni su za očuvanje produktivnosti i dugovečnosti voćnjaka, zaključuje savetodavac Mladenović.
