U periodu kasne jeseni i zime sveže povrće na trpezi je prava blagodet. Da bismo tada uživali u zdravom povrću moramo ga posejati u drugoj polovini kalendarske godine. To je letnja setva povrća.
Ograničavajući faktor ove proizvodnje je voda, te je neophodno obezbediti redovno navodnjavanje useva.
Biljke koje možemo sejati za jesenju berbu su one koje imaju kratku vegetaciju: kupusnjače, salate, šargarepa, rotkvice, rotkve, repe, niski pasulj, krastavci, tikvice, cvekla, praziluk, spanać, keleraba, rukola, endivija, navodi savetodavac PSSS Jagodina Dragan Mijušković.
Letnja setva povrća
U prodaji ima i gotovog rasada, dok jedan deo povrtara proizvode rasad za svoje potrebe.
Šargarepa
Kod nas setvu šargarepe obavljamo direktnom setvom u rastresita zemljišta. Nakon skidanja prethodnog useva dovoljna je plitka obrada, ali površina mora biti dobro pripremljena i na gredice. Dubina setve je od 1,5 cm na težem zemljištu, dok na lakšem do 2,5 cm.
Klijavost semena kod šargarepe u poljskim uslovima je 60% i dugo niče. U periodu klijanja, nicanja i dok su biljke mlade, šargarepa je veoma osetljiva na nedostatak vode. U ovom periodu značajno je da zemljište ima stalnu i umerenu vlažnost.
Međuredni razmak treba da bude oko 15 cm, a razmak u redu 8-10 cm. Ovakav razmak je idealan, jer obezbeđuje dovoljno vegetativnog prostora za rast biljke (korena).
Zalivne norme zavise od vremenskih prilika i osobina zemljišta.
U prvom periodu rasta, šargarepa slabije usvaja hraniva. Dva meseca nakon setve, usvajanje postaje intenzivno i tada treba pažnju posvetiti đubrenju. Vršiti redovno plevljenje i zaštitu po potrebi.
Šargarepa koju smo posejali tokom letnjih meseci pristiže za vađenje krajem oktobra i početkom novembra. Letnjom setvom obezbeđujemo kontinuirano snabdevanje tržišta svežom šargarepom.
Spanać
Spanać može uspešno da se gaji u ovom periodu ali je veoma osetljiv na nedostatak vode i treba ga gajati samo ako možete osigurati redovno zalivanje.
Setva se obavlja krajem jula i tokom avgusta, a zimska setva spanaća se obavlja u septembru, podseća Mijušković.
Zemljište treba da je dobro pripremljeno. Seme sejemo na dubinu 2,5-4 cm. Međuredni razmak je 15-30 cm, a razmak u redu 3-7 cm. Međuredni razmak zavisi od sortimenta, kvaliteta zemljišta i agrotehničkih mera.
U baštama, na manjim površinama, berba spanaća obavlja se sukcesivno, beru se pojedinačni listovi. Cele biljke se beru kada imaju pet do šest krupnijih listova.
Kupusnjače
Na našim terenima najčešće se u ovom periodu gaje kupusnjače i to: kasni kupus, kelj pupčar, kelj, raštan.
U ovom periodu se sadi rasad i potrebno je obezbediti dobro navodnjavanje, koje će osigurati prijem rasada i dobar razvoj biljaka. Rasad kasnog kupusa treba da je dobro razvijen sa četiri do šest listova.
Sadnju kupusa obaviti na međuredni razmak 50-70 cm, a razmak u redu 40-60 cm.
Sadnice raštana trebaju da imaju četiri do šest listova, a sade se na razmak 60 cm x 40cm.
Za sve kupusnjače treba obezbediti dobro navodnjavanje i zaštitu od štetočina, posebno od buvača.
Letnja setva cvekle i rotkvi
Cvekla, repa, rotkva i rotkvice su biljke kratke vegetacije i mogu se uzgajati i kao postrni usevi.
Dubina setve semena je 2-3 cm. Međuredni razmak za cveklu, repu i rotkvu je 30-40 cm, a razmak u redu oko 10 cm. Za rotkvice je potrebno manje međuredno i redno rastojanje. Setva može da se obavlja u više navrata, kako bi se obezbedila dugotrajna berba.
Praziluk
Rasad praziluka u vreme sadnje treba da ima četiri do šest dobro razvijenih listova. Međuredni razmak je od 25-50 cm, a razmak u redu 10-15 cm. U baštama razmak između biljaka može biti i manji 25×10 cm.
Praziluk ima izražene potrebe za vodom, posebno neposredno nakon sadnje. Usev je potrebno redovno okopavati i prihranjivati. Za upotrebu stiže već tokom jeseni, ali može ostati na gredici tokom zime ili se izvadi i skladišti u pesku i plastenicima.
Salata
Zelena salata je biljka kratke vegetacije. Treba birati sorte koje su namenjene za kasnu proizvodnju.
Za svoj rast i razvoj salata zahteva dovoljno vlage. Na visokim temperaturama, iznad 20 ºC, formira se manja glavica i brže dolazi do procvetavanja. Može da se seje direktno na otvorenom ili se mogu proizvesti sadnice salate.
Osim zelene salate mogu se sejati rukola, keleraba i endivija, savetuje Mijušković.