Pretraga
Pretraga

Liofilizacija prehrambenih proizvoda za dugo čuvanje plodova

Postupak konzerviranja, liofilizacija, korisna za čuvanje plodova maline, kupine, jagode, ribizle. Liofilizacija prehrambenih proizvoda je relativno nov postupak za sušenje namirnica iz smrznutog stanja. To...

Postupak konzerviranja, liofilizacija, korisna za čuvanje plodova maline, kupine, jagode, ribizle.

Liofilizacija prehrambenih proizvoda je relativno nov postupak za sušenje namirnica iz smrznutog stanja.

To je tehnika sušenja prirodnih supstanci koje su kvarljive kako bi se cele konzervirale i dugo čuvale. Ona se sastoji u odstranjivanju vode pre nego što će se zamrznuti na niskoj temperaturi. Liofilizacijom se dobija proizvod sa vrlo malim sadržajem vode uz maksimalno očuvanje svih hranljivih materija u osušenom proizvodu. Ovaj postupak konzervisanja je posebno interesantan za osetljivo voće kao što su malina, borovnica, jagoda, kupina, ribizla, kod koga treba maksimalno očuvati karakterističnu aromu, boju i vitamine.

Liofilizacija za dugo čuvanje voća

Pripremljeno voće se smrzava do temperature koja je obično niža od -30°C. Ukoliko je brzina smrzavanja ekstremno velika, kao u slučaju tečnim azotom, kristali leda su izuzetno mali pa je sublimacija otežana. Zbog toga se preporučuju postupci klasičnog konvektivnog smrzavanja. Smrznuto voće se zatim unosi u komoru za sublimaciju u kojoj se posle zatvaranja i vakumiranja ostvaruje izuzetno nizak pritisak, ispod 13 Pa. U drugoj komori za desublimaciju, temperatura isparivača- desublimatora se kreće od -40 do -80°C.

Vakum u komorama ostvaruje se radom vakum pumpe i desublimacijom vodene pare. Pod uticajem visokog vakuma u smrznutom voću led sublimira. Kristali leda prelaze direktno u paru, čime se izbegava pojava tečne faze i migracija rastvorene suve materije prema površini. Sva para se ponovo smrzava na hladnoj površini desublimatora, kada se iz proizvoda na -30°C sublimacijom udalji sva smrznuta voda, voće se postepeno uzagreva do temperature od 50°C.

U fazi disorpcije se ne preporučuju više temperature, kako ne bi došlo do većeg gubitka vitamina C i drugih termolabilnih jedinjenja. Vreme sušenja zavisi od tehničkih karakteristika uređaja, a proces se završava kada se u voću sadržaj vlage snizi na 10-15%.

Osušeno voće se pakuje u gasno nepropustljivu ambalažu u vakum pakovanju ili u pakovanju sa povećanim sadržajem azota.

Liofilizovano voće se može čuvati na sobnoj temperaturi u ambalaži koja ne propušta svetlost, do pet godina.

Prednosti i nedostaci liofilizacije

liofilizacija voce

Dobre strane ovog načina sušenja od klasičnog je što kod voća maksimalno očuva karakterističnu aromu, boju i vitamine. Bolje su rehidracione osobina u odnosu na druge načine sušenja. Promene u hemijskom sastavu i nutritivnim svojstvima su minimalne.

Nedostaci su cena koštanja ovog procesa i ova tehnologija je relativno nova u svetu, kod nas još uvek nema primene u industrijskim uslovima.

Liofilizovana hrana se može upotrebiti tako što se potopi u odgovarajuću količinu hladne vode, jogurt, mleko, u proizvodnji deserta, punjenih slatkiša, peciva, mešavina sa ceralijama i ostalo.

Pripremila Vesna Jevtić, psss.rs

Foto: pixabay.com

Preporučujemo: Sušenje voća, koji način je najbrži, a koji najjeftiniji

Podeli sa prijateljima:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preporučeno