Duvanov trips napada luk, ali i paradajz, krastavac, papriku, kasni kupus, cveće, itd.
Tripsi, iako vrlo sitni insekti, izazivaju značajne štete u povrtnjacima. Osim što nanose direktne štete usled sisanja biljnih sokova, tripsi su i prenosioci fitopatogenih virusa.
Tripsi su značajne štetočine koje napadaju preko 150 vrsta biljaka kako u zaštićenom prostoru tako i na otvorenom polju.
To su sitni insekti, izduženog tela koji sišu sokove uz lisne nerve, a na mestu uboda se pojavljuju bele tačkice koje se ubrzo međusobno spajaju, pa veći delovi lista pobele, a kasnije postaju sive.
U polju razvijaju 3-5 generacija godišnje, a u zaštićenom prostoru tripsi se razmnožavaju tokom cele godine, ističe Zoran Panajotović, dipl. inženjer zaštite bilja.
Prezimljavaju u stadijumu imaga u zemljištu. Odrasli insekti se pojavljuju rano u proleće najpre na korovima, a zatim prelaze na rasad duvana i povrtarske kulture.
U proleće, kada su srednje dnevne temperature preko 10-12°C ženke polažu jaja, tako što legalicom zarežu mlado lišće. Jedna ženka položi i do 100 jaja. Polaganje jaja počinje u drugoj polovini aprila i početkom maja, a najveći broj biva odložen krajem jula i početkom avgusta.
Period razvoja od jajeta do odraslog imaga traje oko mesec dana.
Razvoju tripsa naročito pogoduju sunčani i suvi letnji dani.
Na luku se, podseća Panajotović, pojavljuje u rukavcima listova pa je teško suzbijanje.
Od duvanovog tripsa biljke štititi preventivno
Prag štetnosti je 1-2 larve po listu luka. Suzbijanje se vrši kada se dostigne prag štetnosti.
Duvanov trips se javlja od početka vegetacije pa sve do vađenja lukovica. U blizini luka ovaj trips može napasti i paradajz, krastavac, papriku, kasni kupus, cveće, itd.
Štete se vrlo lako prepoznaju, jer trips siše sokove s donje strane lišća kupusa. Na mestu uboda se formiraju kvržice, ispočetka mlečno-bele a kasnije smeđe boje koje kvare izgled i na taj način on gubi svoju tržišnu vrednost.
Uspešna zaštita i uništavanje tripsa se ogleda u preventivnoj zaštiti. Treba izbegavati gajenje duvana blizu neke povrtarske ili druge kulture.
Potrebno je uništiti sve biljne ostatke, kao i korov u plasteniku i oko plastenika. Najbolje je stabljike pokositi, sakupiti istretirati insekticidom, a nakon toga zemljište duboko zaorati, savetuje Panajotović.
Hemijska zaštita
Pravovremena upotreba hemijskih preparata je uslov za uspešno suzbijanje ove štetočine.
Mogu se koristiti preparati na bazi malationa, imidakloprida, dimetoata, formetanat-hidrohlorida, alfa-cipermetrina, itd.
