Претрага
Претрага

Sadnja dunje – Važni saveti za pravilno podizanje savremenog zasada

Sadnja dunje se obavlja u odgovarajućim uslovima u jesen ili rano u proleće, kao i tokom zime ako je zemljište na vreme dobro pripremljeno i...

Galenika

Sadnja dunje se obavlja u odgovarajućim uslovima u jesen ili rano u proleće, kao i tokom zime ako je zemljište na vreme dobro pripremljeno i temperatura odgovarajuća.

Dunja se na našim prostorima sve češće sadi i sve je više savremenih zasada ove voćke. Žuto zlatni plodovi se koriste kao sveži, prerađuju se (sokovi, džemovi, likeri, rakije…) i u industriji.

Na tržištu raste tražnja za plodovima dunje. Svetska agencija za hranu UN procenila je da je dunja deficitarna i da potreba za plodovima raste, što budućim proizvođačima, voćarima, može biti razlog za podizanje zasada. Prenosimo savete Ljiljane Gvozdić, dipl. inž. poljoprivrede kako uspešno obaviti sadnju.

dunje 1

Jesenja ili ranoprolećna sadnja dunje

Sadnja dunje se obavlja u odgovarajućim uslovima u jesen ili rano u proleće, kao i tokom zime ako je zemljište na vreme dobro pripremljeno i temperatura odgovarajuća.

Plantažni zasadi dunje sade se na rastojanju 5 metara red od reda i 3 metra u redu (5×3 m) sa 666 biljaka po hektaru, dok u intenzivnim zasadima (4,5×2,5 m) sa 880 biljaka po hektaru.

Razmeravanje i obeležavanje mesta za sadnju treba uraditi odmah posle ravnanja terena i pripreme zemljišta za sadnju, koristeći markere i ravnjače. Zatim sledi kopanje jamića oko 50×50 cm, koristeći mašinske burgije, objašnjava Gvozdić.

Dodaje da treba koristiti jednogodišnje sadnice koje moraju biti zdrave, da potiču od selekcionisanih i zdravih matičnih stabala, da je identičnost sorte i podloge tačna i sigurna, da imaju dobro razvijen korenov sistem, da su umerene bujnosti, da nisu mehanički oštećene i da je spojno mesto sraslo.

dunje plodovi

Važan raspored sorti

Prilikom rasporeda sorti u zasadu, radi boljeg oplođenja veoma je važan raspored sorti, a obzirom da se najčešće radi o manjim površinama, sorte oprašivače treba staviti u svaki peti red naizmenično i na taj način će oplodnja biti odgovarajuća, ili na neki drugi zadovoljavajući način.

Sadnja se obavlja na ustaljen način, kada je jamić skoro ispunjen zemljom dodaje se oko 5 kilograma zgorelog stajnjaka, pri čemu se na kraju jamić potpuno zatrpa sitnom zemljom i doda kombinovano mineralno đubrivo NPK npr. 10:12:26 ili 15:15:15 ili 16:16:16, u količini 100-150 grama po sadnici.

Da bi prijem sadnica bio uspešniji posle njihove pripreme, a pre spuštanja u jamu, poželjno je da se koren potopi u rastvor vode, sveže balege i sitne zemlje ili eventualno samo u čistu vodu kako bi se sitna zemlja što bolje vezala za žilice. Ovo je posebno važno raditi pri prolećnoj sadnji, ističe Gvozdić. Ukoliko su sadnice duže vreme bile u transportu potrebno ih je potopiti u čistu vodu 24 časa. Ako se sadnja obavlja kasno sproleća, po suvom vremenu, onda nakon sadnje ide zalivanje sa desetak litara vode.

Sadnja je dobro obavljena ukoliko blagim povlačenjem rukom sadnicu ne možemo da isčupamo, ako stajsko i mineralno đubrivo nisu došli u kontakt sa žilicama korenovog sistema, a one su pokrivene zemljom, kao i da je spojno mesto iznad zemlje. Podrazumeva se da je sadnica što pravija (vertikalna u odnosu na zemljište).

Formiranje uzgojnog oblika

Kao uzgojni oblik preporučuje se kotlasta kruna, poboljšana piramidalna kruna i slobodno formiranje na pojedinačnim stablima u okućnicama.

Kod kotlaste krune su osnova tri jake osnovne grane postavljene između sebe pod uglom od 120 stepeni. One kruni omogućavaju otvorenu formu i pružaju pravilno i dobro osvetljenje i ravnomerno raspoređene plodove. Kod dunje se uspešno može formirati i kruna sa četiri do šest osnovnih grana.

Nakon sadnje u proleće sadnice treba skratiti na 50 do 60 cm iznad površine zemlje. Tokom leta razviće se više bočnih letorasta, od kojih se biraju 3 pod međusobnim uglom od 120 stepeni, na visinskom rastojanju od 10 cm. U odnosu na vertikalnu osu one treba da su pod uglom od 45 stepeni, savetuje Gvozdić. Da bi se to postiglo grane treba vezati za letve ili trske koje se za to postavljaju. To su kasnije te tri već napomenute osnovne skeletne grane. Ostale grane koje se ne planiraju za ostavljanje treba ukloniti.

Sledeće godine u proleće se nastavlja sa formiranjem započetog uzgojnog oblika, zaključuje savetodavac PSSS Gvozdić.

Foto: pixabay.com

Đubrenje dunje – Kojim đubrivima, količinama i u koje vreme?

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno

Budite u toku

Želite da Vas obaveštavamo o najnovijim vestima jednom nedeljno?

Pročitajte još