Претрага
Претрага

Kornišoni kao drugi usev, kako organizovati proizvodnju?

Kornišone kao drugi usev možemo proizvoditi nakon graška, grahorice, ranog krompira, strnih žita. Za ovu proizvodnju potrebno je obezbediti navodnjavanje, jer je u protivnom ona...

krastavacc
Galenika

Kornišone kao drugi usev možemo proizvoditi nakon graška, grahorice, ranog krompira, strnih žita.

Za ovu proizvodnju potrebno je obezbediti navodnjavanje, jer je u protivnom ona rizična.

Kako organizovati proizvodnju kornišona kao drugog useva saznajemo od Slavice Kodžopeljić dipl. ing. ratarstva PSSS.

Proizvodnja kornišona kao drugog useva

Kod proizvodnje kornišona kao drugog useva važno je da predusev rano stiže za berbu (vađenje) radi blagovremene pripreme zemljišta za setvu kornišona.

Takvi predusevi su grašak, grahorica, rani krompir, strna žita.

Ukoliko su predusev strna žita, postrnu setvu treba planirati i pripremati pre početka žetve.

Ukoliko nema uslova za navodnjavanje, setva je vrlo rizična.

Odmah po žetvi preduseva zemljište treba poorati na 20 cm dubine.

Površinskom obradom zemljište treba dovesti u povoljno stanje za setvu.

Seme se seje na 3 cm dubine. U povoljnim uslovima seme nikne posle 5-6 dana. 

Krastavac kornišon najbolje uspeva na dubokim, aluvijalnim, strukturnim tipovima zemljišta, bogatim organskim materijama. Za njegovo gajenje nisu pogodna teška, zabarena, kisela zemljišta.

Đubrenje

Od mineralnih đubriva po hektaru treba uneti 100-150 kg/ha azota, 100-120 kg/ha fosfora i 200-250 kg/ha kalijuma u zavisnosti od plodnosti zemljišta.

Celokupnu količinu fosfora i kalijuma i 1/2 azotnog đubriva uneti u zemljište uoči setve ili istovremeno sa setvom, a preostalu količinu azotnog đubriva uneti tokom vegetacije.

Biljke se prihranjuju u dva maha; prvi put desetak dana posle nicanja, a zatim uoči plodonošenja.

Najbolje uspeva na temperaturi od 28 do 32 stepena, a pri dužini dana od 10 do 12 sati.

Na nedostatak vlage u zemljištu i vazduhu biljke reaguju velikim smanjenjem prinosa. Optimalna relativna vlažnost vazduha je 85-95 %. 
    
U postrnoj setvi kornišoni se seju što je moguće pre, a najkasnije do 20. jula. Svako zakašnjenje sa setvom dovodi do osetnog smanjenja prinosa.

U postrnom roku setve, na polju, kornišoni se seju na rastojanje od 70 do 100 cm između redova, a između biljaka u redu 10-20 cm.

Krastavac se može sejati i u dvorede trake gde su rastojanja između redova 90 cm pa 30 cm, a između biljaka u redu 10-15 cm. 

Kad se biljke gaje uz oslonac treba otklanjati bočne grane i mlade plodove do visine 40 do 60 santimetara. Još bolji rezultati se dobijaju ukoliko se koristi konstrukcija za gajenje biljaka uz oslonac-špalir. Gajenjem uz oslonac obezbeđuje se biljkama više svetlosti, vazduha, biljke se mogu efikasnije zaštititi od bolesti i štetočina. Plodovi na biljkama koje se vode uz oslonac pravilno se razvijaju, lakše se beru i formira se mali broj deformisanih plodova.

Ukoliko se seju dva reda biljaka, seje se sa obe strane špalira na udaljenosti po 30 cm od konstrukcije, a rastojanje u redu je 20-25 cm. Razmak između dva reda konstrukcije ne sme da bude manji od dva metra, zbog transporta i gaženja u blizini biljaka za vreme berbe.

U postrnom roku setve kornišone je potrebno navodnjavati često i odmah posle setve. Kornišoni se intenzivnije navodnjavaju od početka berbi, da bi se postigli optimalni prinosi.

Berba kornišona

Kornišoni stižu za berbu 40-45 dana posle nicanja. Prilikom berbe treba uklanjati i sve prerasle, deformisane i bolesne plodove.

Kornišoni se beru svaki drugi, treći dan, samo ujutru. Ubiranje plodova treba vršiti pažljivo, pazeći da se biljke ne povređuju kidanjem ili gaženjem vreža.

 
Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno