„Opasulji se“ je projekat građanske nauke.
Ove godine Centar za promociju nauke i program „Pokreni se za nauku“ su finansijski podržali projekat građanske nauke „Opasulji se“ koji ima za cilj da uz pomoć građana sakupi jedinke pasuljevog žiška sa što više različitih lokacija u Srbiji.
Ovaj poduhvat je važan zarad utvrđivanja rasprostranjenosti ove štetne vrste i analize genetičke varijabilnosti njenih populacija.
Zašto nam treba građanska nauka?
Građanska nauka (engl. citizen science) predstavlja aktivno uključivanje javnosti u prikupljanje podataka, njihovu analizu i interpretaciju u saradnji sa naučnicima, koje rezultira odgovorom na neko istraživačko pitanje.
Angažovanjem u naučnom istraživanju građani se upoznaju sa metodologijom naučnog rada čime se podiže nivo naučne pismenosti i ostvaruje dvosmerna razmena informacija i potreba između javnosti i akademske zajednice.
Dodatno, učestvovanjem u naučnom procesu građani mogu tražiti odgovore na pitanja od značaja za lokalnu zajednicu (npr. kvalitet vazduha ili vode), uključiti se u proces demokratizacije nauke i decentralizacije promocije nauke.
Imajući u vidu da naučna istraživanja imaju ograničena finansijska sredstva i broj naučnika u timovima, prednost koju građanska nauka pruža nauci jeste jeftino, brzo i precizno prikupljanje velikog broja podataka sa šireg geografskog prostora.
Pročitaj još:
- Proizvodnja rasada uz ispunjenje važnih faktora
- Ishrana povrća - Opšta pravila primene organskih i neorganskih đubriva
- “Jestivi i ukrasni vrt za početnike” publikacija Ekonaut-a za baštenske zajednice
- Optimalne pH vrednosti zemljišta za 30 povrtarskih biljaka
- Kupovina sistema za navodnjavanje nakon analize 7 važnih faktora
U projektu koji će trajati naredne tri godine, mogu da učestvuju svi zaljubljenici u biologiju, bez obzira na uzrast.
Potražimo pasuljevog žiška
Građani koji među zrnima neprskanog pasulja iz bašte ili sa pijace uoče žiške, treba da kontaktiraju na info@opasuljise.rs ili na 011/2078376 kako bi dogovorili preuzimanje zaraženog pasulja i žižaka u njemu.
Na mapi koja se nalazi na sajtu www.opasuljise.rs stručnjaci će upisivati lokacije sa kojih je prikupljen zaraženi pasulj i vršiti genetičku analizu populacije žižaka sa tih lokaliteta. Ove informacije neophodne su za bolje razumevanje biodiverziteta ove štetne vrste, kao i za razvoj nove metode biokontrole koja se naziva „tehnika trojanskih ženki“, objašnjava član tima „Opasulji se“ projekta Mirko Đorđević.
Svima koji su zainteresovani da učestvuju u projektu biće poslat neophodan materijal (koverta koja sadrži plastičnu tubicu sa 1 ml 96 % alkohola i promotivni materijal).
Tim „Opasulji se“ projekta koji je sastavljen od mladih stručnjaka zaposlenih na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ i Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu poziva sve zainteresovane da se priključe projektu građanske nauke.