Pasuljev žižak – Acanthoscelides obtectus unet je u našu zemlju posle prvog svetskog rata, brzo se raširio i sada ga ima skoro svuda gde se gaji pasulj.
Pasuljev žižak oštećuje razne sorte pasulja i druge leguminoze. Uglavnom je štetočina uskladištenog pasulja, ali takođe napada i pasulj u polju.
Imago je 3,5-5 mm dug, sivo-smeđe boje sa savijenom glavom na dole. Pokrioca i prvi grudni segment su obrasli dlačicama koje obrazuju male, sivo-bele pege. Pokrioca ne pokrivaju ceo trbuh tako da su poslednji trbušni segmenti jasno uočljivi. Jaja su bela. Larva je beličasta, u prvom stadijumu ima noge koje kasnije izgubi, dugačka 4 mm. Lutka je žuto-bele boje. Ženka polaže jaja u polju u zrele mahune, a u skaldištu na i između zrna pasulja.
Najveće štete pravi u skladištu gde može oštetiti i do 50 % semena. Prosečno polaže 50-80 jaja u zavisnosti od uslova skladišta (temperatura- najpovoljnija 27-28 °C, vlaga i dr.).
Iz jaja se izlegu larve koje se kroz semenjaču pasulja ubušuju u zrno. Dužina razvoja traje, u zavisnosti od temperature, od 30-80 dana. U jednom zrnu može se naći više larvi. Može imati 3-5 generacija godišnje.
Oštećeno zrno nije upotrebljivo. Napadnuta zrna su štetna za ljudsko zdravlje i ne smeju se koristiti za ishranu. Manje količine pasulja, namenjene ishrani, mogu se izložiti temperaturama od 55-60 °C tokom 20 min, ili zamrznuti 48-72 h, što dovodi do uginjavanja pasuljevog žiška.
U skladištima zaštita se vrši preventivno, tako što se zidovi i sve pukotine tretiraju s dozvoljenim insekticidima, gde treba obratiti pažnju na karencu, npr. Etiol tečni 0,2-0,3 %, 7-8 l na 100 m² prostora, tretiranjem 2 dana pre unošenja proizvoda. Može se vršiti dezinsekcija preparatima (K-OTHRINE DP-2 ,K-OBIOL EC-25,DIHIN i sl.).
Tokom skladištenja pasulj treba češće pregledati i u slučaju otkrivanja prisustva ove štetočine treba izvršiti njeno suzbijanje za to registrovanim preparatima.
Jelena Dinić, savetodavac
psss.rs
Foto: agropartner.rs