Bordovska čorba je najstariji i izvanredan fungicid i baktericid koji se više od sto godina koristi za suzbijanje nekih ekonomski značajnih bolesti voćaka, vinove loze, povrtarskih i ukrasnih biljaka.
Prednosti korišćenja bordovske čorbe su: dobra prijemčivost za biljku, širok spektar delovanja i sigurnost pri rukovanju. A i cena je pristupačna.
Jedan od načina zaštite voćnih zasada u jesenjem periodu je tretiranje bordovskom čorbom, poručuje Milena Ćirić iz PSSS.
Oni koji zaštitu blagovremeno obave imaće zdravije zasade u sledećoj vegetaciji.
Neophodno je napraviti bordovsku čorbu po tačnoj recepturi da bi se izbegle fitotoksije, podseća Ćirić.
RECEPTURA ZA BORDOVSKU ČORBU
Za 100 litara jednoprocentne bordovske čorbe potrebno je: 1 kg (za dvoprocentu 2 kg) bakar-sulfata (plavi kamen) 0,4 kg (za dvoprocentnu 0,8 kg) negašenog (živog) kreča ili 1,2 kg gašenog kreča.
Negašeni kreč se prethodno zagasi u trostruko većoj količini vode.
Od 100 l vode iz bureta odvadi se 10 l da se razmuti kreč, a u drugih 10 l vode da se rastopi plavi kamen.
Kada se kreč razmuti, procedi se kroz ređe platno i uz mešanje se sipa u bure sa vodom da se napravi krečno mleko.
Kada se plavi kamen rastvori u drugih 10 l vode, sipa se u bure sa krečnim mlekom.
Uvek se rastopljeni plavi kamen sipa u bure sa krečnim mlekom, a ne obrnuto (što je u praksi češći slučaj). Ništa posebno se neće desiti ni ako se u bure sa rastopljenim plavim kamenom sipa krečno mleko, jedino se takva čorba brže taloži i nešto je slabijeg kvaliteta.
Rastopljeni plavi kamen sipa se u krečno mleko uz mešanje.
Kada se to završi, čorba je spremna za upotrebu.
Koristiti je odmah nakon pripreme
Bordovska čorba se koristi sveže pripremljena, odmah posle pripreme.
Stajanjem ona gubi fungicidno dejstvo.
Medutim, čorba se može stabilizovati dodavanjem 250 g šećera na 100 litara čorbe.
Tako stabilizovana, pri normalnim uslovima, zadržava svoju aktivnost nekoliko dana.