Претрага
Претрага

Kako korišćenje silaže utiče na kvalitet mleka i mlečnih proizvoda

Korišćenje silaže u ishrani domaćih životinja može biti vredan izvor energije, proteina, vlakana i drugih hranjivih sastojaka. Silaža je sitno iseckana masa pojedinih vrsta biljaka,...

silaza
Galenika

Korišćenje silaže u ishrani domaćih životinja može biti vredan izvor energije, proteina, vlakana i drugih hranjivih sastojaka.

Silaža je sitno iseckana masa pojedinih vrsta biljaka, bogata hranivima, a priprema se procesom siliranja, odnosno konzerviranja biljaka vlažnim putem, fermentacijom uz pomoć mikroorganizama i enzima u odsustvu vazduha.

O uticaju korišćenja silaže na kvalitet mleka i mlečnih proizvoda piše Miloš Marković, savetodavac za stočarstvo PSSS Niš.

Miris silaže može da se prenese na mleko, preko digestativnog trakta, odnosno nakon konzumiranja silaže, a ima čak mišljenja da se to dešava preko atmosfere, odnosno udisanjem isparljivih sastojaka. Realnije je da se aromatični sastojci  silaže, rastvorljivi u vodenoj frakciji mleka, prenose nakon konzumiranja silaže. Oni se mogu odstraniti aeracijom pomuženog mleka, ili aeracijom zagrejanog mleka u vakuumu.

S druge strane, ističe Marković, miris silaže može da se prenese pri muži u otvorene sudove, pri čemu se ne vezuje samo za vodenu frakciju, već i mlečnu mast, odatle se ne može, ili može samo delimično odstraniti aeracijom.

Zbog navedenog, preporučuje se da se silaža kravama daje tek nakon obavljene muže, kako bi bilo dovoljno vremena da određeni sistemi razgrade ove nepoželjne sastojke do sledeće muže.

Neki hemijski konzervansi koji se koriste pri siliranju mogu imati uticaj na količinu mlečne masti. Ishrana muznih krava sirovim zrnom kukuruza koje je konzervisano propionskom kiselinom može dovesti do smanjenja procenata mlečne masti, dok upotreba sirćetne kiseline kao konzervansa ima suprotan efekat.

koriscenje silaze

Spore Clostridiae

Pri muži u otvorene sudove, u mleko mogu da dospeju iz vazduha spore Clostridiae, koje potiču iz silaže, pri čemu one utiču na nepoželjan proces zrenja tvrdih sireva, uz nadimanje i promenu strukture, arome i ukusa, dok nije zapažen uticaj na kvalitet mekih sireva. Prirodno stanište anaerobnih sporogenih bakterija je zemljište, koje može u jednom gramu da sadrži oko 300-400 ovih bakterija, a i više.

rucna muza

U toku spremanja silaže, dodaje Marković, može doći do njene kontaminacije sporama Clostridiae a zbog unošenja zemlje u silažu, bilo prilikom ubiranja biljnog materijala ili prilikom ulaska traktora u silo-objekat, čije su gume zaprljane zemljom. Pri ishrani takvom silažom, spore ovih bakterija dospevaju u feces, gde ih može biti i nekoliko miliona po gramu, a odatle, preko vazduha, u mleko.

Ovih mikroorganizama ima naročito mnogo u silažama od materijala koji se sam teško silira (lucerka, crvena detelina, grahorica) i gde nedovoljna količina lakorastvorljivih ugljenih hidrata ne dozvoljava brz razvoj i dominantnost bakterije mlečne kiseline. Zbog toga je pri spremanju silaže od ovakvih biljnih kultura neophodno primeniti hemijske konzervanse ili ugljenohidrantne dodatke.

U nekim zemljama zabranjena je upotreba silaže za krave čije se mleko koristi u proizvodnji kvalitetnih mlečnih sireva, pre svega ementalera i grijera, zaključuje savetodavac PSSS Marković.

Preporučujemo i ovu temu: Silaža kukuruza i soje – Združeni usevi za proteinski obrok

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno