Bez jasne strategije za očuvanje i razvoj svinjarstva sa kontrolama potreba i izvršenim analizama stanja i akcionim planom za unapređenje, ova grana stočarstva nastaviće da propada, apeluje Udruženje odgajivača Sbije
Očekivani rezultati, i nakon više sastanaka u Ministarstvu poljoprivrede, nisu postignuti, odnosno nisu doneti zaključci koji vode ka unapređenju svinjarske proizvodnje kroz definisanje prioriteta i donošenje akcionog plana sa kratkoročnim i dugoročnim merama, saopštilo je Udruženje odgajivača Srbije. Dodaju da bi se mere prvenstveno odnosile na podizanje broja priplodnih grla, dobro planiranoj proizvodnji i koje bi u određenom vremenskom okviru obezbedile sprovođenje Strategije za razvoj poljoprivrede.
Samo u septembru ove godine uvezeno oko 8.000 tona zamrznutog svinjskog mesa

Udruženje je očekivalo podatke o broju svinja koje se vode u Centralnoj bazi podataka Ministarstva ili u bazi isplaćenih subvencija kao polaznu osnova za sagledavanje trenutnog stanja što je preduslov za dalje planove.
„Analiza koju je sprovelo Udruženje odgajivača svinja Srbije odnosi se isključivo na podatke koji su dostupni, a to su podaci Uprave za Agrarna plaćanja o isplaćenim subvencijama za umatičene krmače i to je broj oko 70.000 visoko vrednih priplodnih krmača. Republički zavod za statistiku je objavio da se na linijama klanja u Srbiji zakolje između 1.700.000 i 1.800.000 tovljenika“, naveli su.
To su podaci koji jasno ukazuju da broj tovljenika koji su u registru ne zadovoljavaju potrebe tržišta, a potražnja za svinjskim mesom nije smanjena, što upućuje na zaključak da se svinjsko meso uvozi i tako nadomesti manjak istog i plasira u promet na malo bez oznake porekla.
„Samo u septembru ove godine je uvezeno po podacima Uprave Carina oko 8.000 tona zamrznutog svinjskog mesa, a od toga iz Španije 2.600 tona. U oktobru je uvoz nešto manji oko 3.500 tona. Uvoz iz Španije zamrznutog svinjskog mesa je 2.000 tona po ceni od 4.963.691,56 evra. U odnosu na prošlu godinu za isti period praćenja povećana je koločina uveženog svinjskog mesa za 1000 tona i znatno je jeftinije u odnosu na prošlogodišnje cene“, naglašava udruženje.
Takođe, tarifne oznake uvoznog mesa se značajno menjaju u zadnjih nekoliko godina. Uvozilo se „sveže“- rashlađeno meso, svinjske polutke, but, plećka i meso bez kosti. Ranije se za proizvodnju proizvoda od mesa uvozilo masno tkivo, jestivi delovi, a ne meso bez kosti.
„Pre skoro dve godine smo predali tužilaštvu u Novom Sadu prijavu da ispita količine koje su uvežene, jer se podaci sa naše Uprave Carina razlikuju od zvanično objavljenih podataka Evrostata. Razlika je u 33.000 tona, višeg uvoza u odnosu na prijavljene količine kod nas. Molili smo da se ispita podatak da li su uvezene zamrznute svinjske polukte, jer se retko zamrzavaju i gde te polutke završe. Na navedenu prijavu nikad nismo dobili odgovor. Zaključak koji se nameće je da se svinjski but kao meso prve kategorije ne koristi za proizvodnju barenih kobasica i pašteta. Sumnja postoji da je to meso kao mikrokonfekcija u MAP pakovanju završilo u maloprodajnim objektima kao rashlađeno i poreklom iz Srbije“, dodaju.
Udruženja odgajivača svinja su juče najavili da će predati prijavu da se ispita da li se proverava na graničnim prelazima pošiljke zamrznutog svinjskog mesa i radi identifikacija istih, jer sumnjaju da se polutke ne uvoze kao zamrznute već „sveže“/rashlađene.
Globalna kriza se neminovno prelila i na naše tržište, ali postoje zakonom propisane mere za intervenciju i zaštitu domaćeg tržišta i nacionalne proizvodnje, ističu udruženja i dodaju da cilj svima treba da bude prehrambeni suverenitet, pogotovu kada znamo da raspolažemo sa dovoljnom količinom hrane za životinje koja nije genetski modifikovana.
Na gubitku su stočari i potrošači, a ne klanična industrija i trgovinski lanci
Cena tovljenika je promenjljiva i bez predvidljivosti u proizvodnji farmeri nisu u mogućnosti da nastave sa primarnom stočarskom proizvodnjom.
Trenutno stanje, kako navode, je takvo da je cena živih svinja – tovljenika je skoro godinu dana bila ispod cene koštanja i svi farmeri su radili sa velikim gubicima. Zadnja dva meseca je cena rasla, ali u poslednje tri nedelje se cena smanjuje, pa je naglo sa 200 dinara po kilogramu žive mere za ovu nedelju planiran i ponuđen otkup po ceni od 180 dinara po kilogramu žive mere svinja.
„Smanjuje se broj svinja koje industrije mesa potražuju u otkupu bez obzira na cenu. Farmeri su prinuđeni da zbog procesa proizvodnje i zaštite zdravlja i dobrobiti tovljenika iste prodaju po bilo kojoj ceni, jer je važno rasteretiti farmu radi praćenja tehnološkog procesa.
Naše analize su pokazale da se cena tovljenika smanjuje isključivo kada je povećan uvoz svinjskog mesa prvenstveno iz EU, ističe se kao zemlja porekla Španija. Zaključak je da se mesom iz uvoza koje je znatno jeftinije nadomešta količina koju bi naši farmeri isporučili industriji mesa“, navode.
Dodaju i da ne postoji ugovorena proizvodnja iako je donet Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda kojim se definiše referentna cena kao jedinična vrednost poljoprivrednih proizvoda na osnovu koje se odlučuje o pokretanju, odnosno prestanku intervencije na tržištu, izražena u novcu; kao i ugovorni odnosi između dobavljača i otkupljivača.
„Uvoz svinjskog mesa je direktno ugrozilo domaće proizvođače iako važeći propisi nalažu da se prati sledljivost hrane na način da se osigura njena bezbednost i zaštite potrošači. Cena svinjskog mesa u prometu na malo je gotovo ista duži vremenski period, osim povremenih akcijskih sniženja koje od klaničara izričito zahtevaju veliki trgovinski lanci, a cena u otkupu tovljenika se stalno smanjuje. Na gubitku su stočari i potrošači, a ne klanična industrija i trgovinski lanci“, ističu udruženja.
Udruženje odgajivača Srbije predlaže:
- ograniči uvoz svinjskog mesa i to isključivo za potrebe proizvodnje proizvoda od mesa i upotrebu istog ispratiti kroz radne naloge prerade
- neophodno je intervenisati na tržištu kada se cene dampinguju uvozom iz zemalja koje ne mogu meso plasirati na tržišta Ruske Federacije i NR Kine zbog međusobno uvedenih sankcija, pa se iz EU svinjsko meso izvozi na tržišta „trećih zemalja“ gde i nas svrstavaju
- zabraniti izdavanja rešenja o dozvoli uvoza trgovcima – skladištarima svinjskog mesa
- uspostaviti ugovorene proizvodnje
Srbija raspolaže dovoljnim količinama hrane za životinje, a istovremeno postaje sve zavisnija od uvoza mesa, ocenjuje udruženje. Upozoravaju da će propadanje stočarske proizvodnje ugroziti i fabrike stočne hrane, ratarsku proizvodnju, veterinarsku službu…
„Bez jasne strategije za očuvanje i razvoj svinjarstva sa kontrolama potreba i izvršenim analizama stanja i akcionim planom za unapređenje, ova grana stočarstva nastaviće da propada„, zaključuje Udruženje odgajivača Srbije.
