Zbog izmenjenih klimatskih uslova i potrage za isplativijom proizvodnjom, sve više paora se okreće durum pšenici.
Durum pšenica je otpornija i na tržištu postiže i do 30 odsto višu cenu.
Niži prinos, ali viša cena
Izmenjeni klimatski uslovi, sa sve izraženijim ekstremnim vremenskim prilikama, direktno utiču na prinose i profitabilnost u poljoprivredi. Ratari zato traže alternative tradicionalnim kulturama, a jedna od njih je tvrda ili durum pšenica, koja se pokazala otpornijom i ekonomski isplativijom.
Kako prenosi RTV, prema rečima Dušana Bilića iz somborskog preduzeća „Agrikom“, poljoprivrednici koji su pre tri ili četiri godine počeli sa uzgojem durum pšenice nastavljaju to da čine i danas.
„Iako durum pšenica generalno ima niži prinos od meke pšenice, njena cena je viša i do 30 odsto, što na kraju poboljšava profitabilnost proizvodnje i čini je atraktivnom za uzgoj“, ističe Bilić.
Postignut prinos durum pšenice oko dve tone po hektaru
Pozitivna iskustva dele i u Oromu, gde se takođe beleže dobri rezultati. Bernard Vajda, direktor preduzeća „ST. MARK“, kaže da su zadovoljni postignutim prinosima koji se kreću oko dve tone po hektaru, u poređenju sa dve i po do tri tone, koliko daje meka pšenica.
On naglašava ključnu prednost durum pšenice – njena proizvodnja ne zahteva dodatno skupe agrotehničke mere.
„Ova kultura ne zahteva posebne, skuplje tehnike u pogledu đubrenja ili zaštite od bolesti u odnosu na konvencionalnu pšenicu, a postiže značajno višu tržišnu cenu. Zbog toga interesovanje među lokalnim proizvođačima raste, jer sve više njih vidi konkretne rezultate kod svojih komšija“, objašnjava Vajda za RTV.
