Biljke se bore protiv ekstremno visokih temperatura. Ali nema normalnog nalivanja zrna, rekao je Goran Bekavac za RTV.
Visoke temperature koje danima prelaze 35 stepeni zadale su, kako ocenjuju stručnjaci, završni udarac kukuruzu u većem delu Srbije. Biljke su, umesto da energiju usmeravaju na nalivanje zrna, prinuđene da se bore za preživljavanje.
Nema normalnog nalivanja zrna
Kako je za RTV izjavio Goran Bekavac iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, u uslovima ekstremnih vrućina normalni fiziološki procesi gotovo da prestaju.
„Nažalost, već koji dan za redom imamo ekstremno visoke temperature preko 35 stepeni i tu nema normalnih fizioloških procesa. Sve što biljka uspeva da uradi to jeste da ono malo vode iz zemljišta crpi pokušavajući da se ohladi. Dakle, ona radi transpiraciju, ali to je istovremeno i odbrambeni mehanizam protiv ekstremno visokih temperatura. Ali normalnog nalivanja zrna nema“, objasnio je Bekavac.
Dodaje da se određeni procesi odvijaju samo u ranim jutarnjim satima, dok ostatak dana biljka praktično troši energiju na borbu sa visokim temperaturama.
Prinosi će biti niski, ali procene još nisu moguće
Prema njegovim rečima, ovogodišnji prinosi će gotovo sigurno biti značajno manji, ali je u ovom trenutku nemoguće dati preciznu procenu.
„Ne postoji agronom koji danas može da kaže koliki će prinos biti. Sve zavisi od parcele do parcele, od količine padavina koje su pale, ali i od primenjene agrotehnike“, istakao je Bekavac.
Kao nešto povoljnije izdvojio je pojedine delove Srema, ali naglašava da ni tamo situacija nije dobra.
„Ove godine imamo izraženu mikroklimu. Dešavalo se da jedna parcela dobije više od 35 milimetara padavina, dok nekoliko kilometara dalje nije palo ništa. Što znači oni koji su imali malo sreće, oni će možda i nešto bolje proći“, rekao je Bekavac.
Odgovornost leži i u odnosu prema zemljištu
Bekavac smatra da deo odgovornosti leži i u načinu na koji se zemljište obrađuje poslednjih decenija.
„Mi, posebno u Vojvodini, smo zaboravili smo na stajnjak, ali i na zaoravanje žetvenih ostataka. Umesto toga često ih spaljujemo, što je jedna od najgorih stvari koje možemo da uradimo zemljištu“, upozorio je.
Prema procenama stručnjaka, u poslednjih dvadesetak godina pojedine parcele izgubile su između dva i dva i po procenta humusa na nekim parcelama.
„Samo jedan procenat organske materije više u zemljištu povećava njegov kapacitet za zadržavanje vode za čak 150 do 190 hiljada litara po hektaru. To praktično znači između 15 i 20 milimetara padavina. Mi smo izgubili dva i po procenta humusa, odnosno kapacitet zemljišta da zadrži gotovo 50 milimetara vode“, naglasio je Bekavac.
