Koje prednosti donosi jesenja setva graška i kada je obaviti? Treba li povećati normu semena?
Grašak pripada grupi veoma ekonomičnog povrća za gajenje, prvenstveno jer daje visoke prinose i zato što sadrži mnogo hranljivih materija, te je široko zastupljen u ishrani. Mladi grašak predstavlja veliki izvor proteina, minerala, vitamina i aminokiselina. Osim što može da se koristi u svežem stanju, može da se zamrzne i na taj način dugo čuva.
S obzirom na kratku vegetaciju, grašak je odličan predusev za mnoge vrste povrća i veoma je koristan za naredne kulture, jer kao i sve mahunarke, obogaćuje zemljište lako pristupačnim azotom i odlično je zelenišno đubrivo.
O prednostima jesenje setve graška i kada je najbolje vreme da se ona obavi piše Snježana Vujinović, savetodavac PSSS Kruševac.
Jesenja setva graška ima niz prednosti
Grašak se seje uglavnom u proleće, iako jesenja setva ima niz prednosti. Prednosti jesenje setve graška su višestruke, odnosno poznato je da se dobija veći prinos i bolji kvalitet zrna, a značajna prednost je i ta, što se u rano proleće dobija mlad grašak za koji se postiže veća tržišna cena. Pored navedenog, ranim dolaskom mladog graška u proleće oslobađa se zemljište za setvu drugih vrsta povrća, poput paradajza ili paprike.
Vreme za jesenju setvu graška je druga polovina oktobra i novembar
Što se tiče najpovoljnijeg roka za setvu, Vujinović kaže da se ranije savetovala setva graška polovinom oktobra, odnosno do kraja oktobra. Usev do početka mrazeva i snega naraste do desetak centimetara, dobro se ukoreni i pripremi za zimu.
Međutim, sada, zbog nestabilnog vremena i sve češćih kasnih prolećnih mrazeva koji mogu da oštete cvetove i mlade mahune, preporuka je da se grašak seje i u novembru. Razlog je što ukoliko dođe do pojave kasnih prolećnih mrazeva, mlade biljke mnogo bolje podnose niske temperature od već formiranih biljaka. Važno je da prilikom setve graška u jesenjoj setvi se seje više semena jer može da se desi da neka biljka kasnije isklija i do mrazeva ne dostigne potrebnu visinu, savetuje Vujinović.
Seje se u kućice ili dvorede leje, s razmakom između redova 30-35 cm, na dubinu od 2-3 cm, a leja od leje treba da je udaljena oko 50 cm. Ukoliko se seje u kućice, potrebno je da se dobro zagrnu i nagaze.
Zbog kratke vegetacije organska hraniva ne bi trebalo dodavati jer mogu da isforsiraju vegetativni porast na račun prinosa, ističe savetodavac PSSS Vujinović. Preporuka je da se unošenje organskih i mineralnih đubriva obavlja na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta.