Pretraga
Pretraga

Borovnica, profitabilna voćna vrsta, izvozni adut Srbije. Gaji se na čak 8.318 hektara

I pored loših vremenskih uslova, borovnica je ostala isplativa. Prošle godine izvoz ovog voća dostigao je vrednost od oko 31 milion dolara. Voćarstvo je godinama...

I pored loših vremenskih uslova, borovnica je ostala isplativa. Prošle godine izvoz ovog voća dostigao je vrednost od oko 31 milion dolara. 

Voćarstvo je godinama jedan od najvažnijih sektora domaće poljoprivrede, sa velikim udelom u ukupnom izvozu prehrambenih proizvoda. Malina, jabuka i višnja već tradicionalno drže visoke pozicije među izvoznim adutima Srbije, a sve češće im se pridružuje i borovnica, koja beleži snažan rast u površinama, izvozu i interesovanju proizvođača.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu dr Zoran Keserović ističe da borovnica ima potencijal da uskoro postane jedna od ključnih voćnih kultura u izvoznom bilansu Srbije, piše Agronews.

”Prošle godine izvoz borovnice dostigao je vrednost od oko 31 milion dolara. U proizvodnju se dosta ulaže, a investicije za savremeni zasad dostižu od 55.000 do 70.000 evra po hektaru”, navodi Keserović.

Iako je ova godina jedna od najtežih za voćare u poslednjih 35 godina, zbog mraza i grada, borovnica i dalje ostaje najprofitabilnija.

”I pored loših vremenskih uslova, borovnica je ostala isplativa. Cena maline prošle godine bila je izrazito niska, dok su trešnje postigle visoku cenu. U poslednje vreme i kupina ima dobru tržišnu poziciju”, ističe profesor Keserović.

Ulaganja u zasade drugih kultura takođe variraju. Na primer, podizanje zasada višnje ili lešnika, bez protivgradne mreže, zahteva između 9.000 i 12.000 evra. Za orah, koji je na tržištu deficitaran, investicije se kreću između 11.000 i 13.000 evra, a potencijalna dobit po hektaru može biti i do 10.000 evra.

borovnica plod

Borovnica u Srbiji na 8.318 hektara

Prema poslednjem popisu poljoprivrede iz 2023. godine, borovnica je voćna vrsta sa najvećim rastom površina u poslednjih deset godina. Sa svega 250 hektara 2012. godine, do 2023. broj zasada je skočio na 8.318 hektara. Srbija se danas nalazi na četvrtom mestu u Evropi po proizvodnji borovnice, odmah iza Poljske, Španije i Nemačke. Najveće površine pod borovnicom nalaze se u zapadnoj Srbiji – u opštinama Arilje, Kosjerić, Ivanjica, Šabac, Lučani i Brus. Pored toga, značajna proizvodnja postoji i u Vojvodini, gde se borovnica uglavnom uzgaja u kontejnerima.

Proizvodnja u kontejnerima ima niz prednosti: veći broj biljaka po hektaru, lakše zalivanje i precizno dozirana prihrana.

PROČITAJTE I Sadnja borovnice

Keserović ističe da je u širenju proizvodnje borovnice bilo mnogo tehnoloških propusta – nepravilno odabrani tereni, loš sadni materijal, neadekvatna primena đubriva, nestručna rezidba i zaštita. Kako zaključuje, potencijal za uspeh u uzgoju borovnice je veliki, ali isključivo ako se proizvodnja vodi stručno, uz primenu savremenih tehnologija i stalnu edukaciju proizvođača, piše Agronews.
Foto: pixabay.com

Preporučujemo: Rezidba borovnice za kvalitetan prinos

Podeli sa prijateljima:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preporučeno