Kako zaštititi površinske i podzemne vode od zagađenja iz stočarske proizvodnje

krave farma holstajn

Zagađenja iz stočarske proizvodnje možemo umanjiti pravilnim skladištenjem i racionalnom primenom stajnjaka

U uslovima intenziviranja poljoprivredne proizvodnje, svedoci smo sve veće upotrebe đubriva (mineralnih i organskih). S ciljem postizanja što većih prinosa koriste se velike količine đubriva na neracionalan način, ističe Gordana Vujaklija, savetodavac za stočarstvo PSSS ,,Poljosavet” doo Loznica.

Zaštita površinskih i podzemnih voda od zagađenja iz stočarske proizvodnje

Čuvanje i skladištenje stajnjaka

Dokazano je, da su povećane upotrebe mineralnih đubriva različitih formulacija, zatim stajnjaka i osoke proizvedene na gazdinstvima, glavni faktori povećanja sadržaja nitrata i nitrita u vodi. Pored toga, javljaju se i zagađenja voda fosfatima i solima kalijuma. Vujaklija dodaje da se problemi multiplikuju i neodgovarajućim čuvanjem i skladištenjem stajnjaka. Ocedi stajnjaka sadrže visoku koncentraciju nutrijenata (N,P,K) i visok nivo organskih materija.

Ukoliko se koristi na neodgovarajući način i u neracionalnim količinama primenjeni stajnjak će se akumulirati u zemljištu, gde će doći do transformacije nitrata u nitratni azot koji je lako pokretan i lako dođe do podzemnih voda, podseća savetodavac. S druge strane, fosfor, organske materije i amonijačni azot su obično vezani u površinskom sloju zemljišta i sa česticama zemlje lako dospevaju u površinske vodotokove.

Moderna farma Nakovo Latinović

U većini slučajeva, neobezbeđena skladišta stajnjaka su često u blizini kućnih ili seoskih vodozahvata odakle se domaćinstva snabdevaju pijaćom vodom. Problem ima širu dimenziju jer dolazi do tkz. eutrofikacije (bujanje algi) reka, jezera, pa i mora. Važno je napomenuti, dodaje Vujaklija, da neracionalna upotreba umanjuje i ekonomsku vrednost stajnjaka, te tako poljoprivredni proizvođači gube novac. Međutim, stajnjak je dragocen resurs. Unošenjem organskih đubriva u zemljište, unose se i korisni mikroorganizmi a istovremeno se aktivira njihov rad. Razgradnjom uneta organska materija se delimično mineralizuje, ali iz produkata razgradnje se sintetizuju nova visokomolekularna organska jedinjenja – humusne materije.

Intenzivna stočarska proizvodnja i stajnjak predstavljaju značajan izvor ugljen dioksida, metana i drugih gasova sa efektom staklene bašte. Republika Srbija se obavezala da će raditi na smanjenju emisije tih gasova. U tom smislu donet je i Pravilnik o uslovima koje treba da ispunjavaju objekti za životinjske otpatke i pogoni za preradu i obradu životinjskih otpadaka Sl. glasnik RS 94/2017. Ova problematika regulisana je i „Nitratnom direktivom“ čije su odrednice ugrađene u Pravila dobre poljoprivredne prakse, ističe Vujaklija.

Objekti za životinjske izlučevine služe za skladištenje životinjskih izlučevina i mogu biti: đubrišta, osočne jame, lagune i sedimentacijski bazeni. Objekat za skladištenje životinjskih izlučevina gradi se od materijala neporopustljivog za vodu, na način koji sprečava izlivanje, ispiranje ili oticanje stajnjaka u okolinu, kao i zagađenje podzemnih i površinskih voda i gradi se najmanje:

  • 20 m udaljenosti od spoljašnjeg ruba korita jezera ili druge stajaće vode
  • 3 m udaljenosti od spoljašnjeg ruba korita vodotoka širine korita 5 m ili više;
  • 10 m udaljenosti od spoljašnjeg ruba korita vodotoka, na nagnutim terenima uz vodotokove sa nagibom većim od 10%.

Objekat za skladištenje životinjskih izlučevina svojim kapacitetom treba da obezbedi prikupljanje stajnjaka za period od šest meseci. Kapacitet objekta za skladištenje životinjskih izlučevina određuje se prema vrsti domaće životinje i vrsti stajnjaka za period od šest meseci u m3, zaključuje savetodavac Vujaklija.

Facebook
Twitter
LinkedIn

Slične vesti

Budite u toku

Želite da Vas obaveštavamo o najnovijim vestima jednom nedeljno?

Poljoprivredne kategorije

Najnovije vesti iz poljoprivrede