Zarazna bolest antraks je zoonoza. Radom oko bolesne životinje i konzumiranjem mesa zaraženih životinja bolest se može preneti na ljude.
Ime potiče od grčke reči antrakis – ugalj – jer se kod kožnog antraksa pojavljuju crne rane.
Bolest koju izaziva Bacillus anthracis je poznata od davnina, kao bolest biljojeda. U sadašnjem vremenu učestalost oboljevanja je smanjena zbog zaštitnih mera koje se sprovode. Ipak, spore preživljavaju u zemljištu godinama i mogu zaraziti životinju preko rane ili posekotine.
Antraks se najčešće javlja u toplim mesecima
Antraks, crni prišt ili prostrel su sve nazivi za bolest koja je prouzrokovana bakterijama i od koje najčešće obolevaju goveda, ovce, a u manjoj meri i konji, koze i svinje, ističe Goran Joksić, savetodavac za stočarstvo. Najčešće se javlja u toplo godišnje doba, kada je stoka na ispaši. Najviše joj odgovara vlažno zemljište. Meseci kada se ova bolest najčešče javlja su jul i avgust. Spore antraksa su veoma otporne i u spoljnoj sredini mogu da zadrže sposobnost klijanja 20 godina.
Kako se prenosi?
Bacili prostrela se nalaze u krvi bolesnih životinja. Zdrave životinje se većinom inficiraju napolju na pašnjacima, zatim senom sa zaraženih livada ili vodom koja je zaražena. Ali, antraks se prenosi i izmetom uginulih životinja, insektima, kožama, koštanim brašnom…
Obzirom da je crni prišt zoonoza, ljudi se inficiraju radom oko bolesne životinje i konzumiranjem mesa, dodaje Joksić. Inkubacija je kratka i kreće se od 3-14 dana.
Simptomi antraksa kod životinja i ljudi
Tok bolesti može da bude perakutan, akutan i hroničan. U perakutnim slučajevima životinja odjednom padne, a iz usta i nosa joj izlazi krvava pena, a nekad iz anusa izlazi krv. Akutni tok je češći. Životinja ima groznicu sa visokom temperaturom, 42,5 stepeni. Teško diše i drhti. Ekskrementi su pomešani sa krvlju. Jedinke uginjavaju posle 3-5 dana.
Kod ljudi se najčešće, objašnjava savetodavac, javlja oboljenje kože, a na mestu infekcije se javlja plavi čvor, zatim mehur, a iz njega čir. Prodorom bacila u krv dolazi do septikemije i smrti.
Smrtnost od antraksa je izuzetno visoka – 90%. Profilaksa podrazumeva veoma oštre mere higijene. Obavezna je deratizacija, dezinsekcija i dezinfekcija. Ako se bolest pojavi, uništavaju se sva grla u tom zapatu, zaključuje savetodavac Joksić.
