Pokorica, kao štetna pojava na parcelama, javlja se na zemljištima, odnosno onim
tipovima zemljišta koja su slabo strukturna, sa nižim sadržajem humusa i većim sadržajem gline i praha koji doprinose pojavi stvaranja pokorice posle intenzivnije kiše.
Udari kišnih kapi vrše kompakciju zemljišnog vazduha što utiče na sabijanje razorenih čestica zemljišta i agregata, te zatvaranje zemljišnih pora čime se stvara pokorica kada se zemljište osuši.
Degradiranje strukture zemljišta kišom vodi stvaranju nepropusnog sloja (pokorice) na površini tla. Zemljišta siromašna organskom materijom su loše strukture, lako se stvara pokorica i teško se obrađuju. Organska materija unošenjem u zemljište popravlja fizička, hemijska i biološka svojstva nekog tla (strukturu, toplotna svojstva, KIK, vlaženje i propusnost zemljišta za vodu i vazduh, bubrenje i stezanje, smanjuju mogućnost stvaranja pokorice, itd).
Na zemljištima koja imaju slabiju strukturu stvara se deblja i tvrđa pokorica koju treba plitkom obradom zemljišta razbijati.
Pokorica može znatno otežati, a ponekad i onemogućiti nicanje posejanih useva.
Nastala pokorica na površini vrlo intenzivno isušuje zemljište, odnosno pojačava evaporaciju zemljišne vlage, sprečava poniranje vode u dublje slojeve, povećava oticanje vode po površini, otežava razmenu gasova između tla i vazduha, narušava se toplotni režim zemljišta i rad mikroorganizama koji razlažu zaoranu organsku materiju u zemljišu.
Razlog pojave pokorice nije samo tip zemljišta, već i nepravilna primena agrotehničkih mera.
Ne treba prebrzo predsetveno pripremati zemljišta, jer se na taj način povećava udeo čestica praha u setvenom sloju zemljišta što predstavlja opasnost za stvaranje pokorice kod prolećnih kiša.
Formiranje pokorice posle setve je jedan od razloga propadanja klice, jer zbog zbijenosti zemljišta biljka se ne razvije do faze kada se može sama hraniti. U trenutku kad iscrpi rezervu hrane biljka ugine. Zbog toga treba voditi računa o izboru zemljišta (sklonost pokorici), đubrenju stajnjakom i kvalitetu predsetvene pripreme (krupnoća mrvica tla: velike grudve – slab kontakt s tlom, jako sitno – pokorica).
Rizik od stvaranja pokorice R (%) se računa po sledećem obrascu:
H x 100
R = —————
glina + prah
– H sadržaj humusa u zemljištu (%),
– (glina + prah) predstavljaju sadržaj čestica u zemljištu < 0,02 mm (%),
Klasifikacija
Rizik od stvaranja pokorice je:
– visok ako su vrednosti R manje od 5
– graničan ako su vrednosti R oko 7
– nizak ako su vrednosti R veće od 9
Prema mehaničkom sastavu černozema karbonatnog (micelarnog) na lesnom platou na podučju Bačke Topole zemljišta koja imaju manje od 2,3 % humusa imaju visok rizik (R<5) od stvaranja pokorice, zemljišta koja imaju oko 3,2 % humusa imaju graničan rizik (R≈7) stvaranja pokorice, a zemljišta koja imaju više od 4,2 % humusa imaju nizak rizik (R>9) od stvaranja pokorice.
Pripremio: Dragan Kljajić,
PSS Bačka Topola
Fotografija: psss.rs
PREDLAŽEMO POVEZANO
