Претрага
Претрага

Na teritoriji srednjeg Banata nedostaju javna skladišta

Na području srednjeg Banata nema javnih skladišta. A baš tu se godišnje proizvede oko 250 hiljada tona pšenice i oko 500 hiljada tona kukuruza. Ratari...

Kompenzacioni fond u Zrenjaninu 1
Galenika

Na području srednjeg Banata nema javnih skladišta. A baš tu se godišnje proizvede oko 250 hiljada tona pšenice i oko 500 hiljada tona kukuruza.

Ratari iz ovog dela Banata ponovo su podsetili na svoju muku.

Kompenzacioni fond u Zrenjaninu 1

„Mi bismo rado koristili javno skladište kada bi ga bilo. Žalosno je to, jer je ovo ratarski kraj i mi proizvodimo veliku količinu robe. Pošto nema javnog skladišta robu moramo da prevozimo do najbližeg skladišta u Žablju ili u ona udaljenija u Kovinu i Uljmi. To značajno poskupljuje proizvodnju“, rekao je Mileta Vukov, poljoprivrednik iz Zrenjanina na skupu koji je organizovao Kompenzacioni fond Srbije u cilju edukacije o značaju sistema javnih skladišta.

Vukov je podsetio da u Zrenjaninu i okolini postoje stari silosi koji su sada prazni. Istakao je da su silosi u “Žitoproduktu“, „Ipoku“ i „Banat semenu“ bili važni skladišni prostori i kako bi bilo dobro da ista uđu u sistem javnih skladišta.

Zamenik direktora Kompenzacionog fonda, Tatijana Đukanović, rekla je da u fondu znaju za probleme ratara u ovom regionu.

„Mi ćemo ponovo uputiti dopis Direkciji za oduzetu imovinu, iako smo to već činili, kako bismo zajedno sa resornim ministarstvom i Ministarstvom pravde našli rešenje za ove silose koji su sada u „zakonskom vakumu“ i koji zbog toga ne mogu da postanu deo sistema“, rekla je Đukanovićka.

Skupu u Zrenjaninu su prisustvovali poljoprivrednici, predstavnici savetodavne službe i skladištari. Složili su se da je neophodno da se država više angažuje i reši probleme na terenu.

Predstavnici Kompenzacionog fonda su naglasili da važeći Zakon o javnim skladištima ne obavezuje skladištara da on licencira deo svog lagera u sistem javnih skladišta i da to jeste razlog da se neke odredbe tog zakona promene.

„Naš predlog prema Ministarstvu poljoprivrede, a u skladu sa zahtevima koje dobijamo od proizvođača i udruženja, je da u izmenama zakona predvidimo obaveznost licenciranja za skladišta koja lageruju robu za treća lica“, objasnila je Đukanovićka.

Sa druge strane, praksa je da čak i u onim opštinama gde postoje javna skladišta poljoprivrednici ne koriste potencijale istih, konstatovali su predstavnici fonda. Oni veruju da će kroz edukaciju i bolju informisanost o značaju sistema javnih skladišta, situacija na terenu biti značajno popravljena.

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno