Predstavljamo Vam još jednu temu iz Knjige „Pčelarstvo, ilustrovani priručnik za početnike“ koju je priredio pčelar i učitelj pčelarstva iz Prijedora, Rajko Radivojac.
Hvala gospodinu Radivojcu što je portalu poljosfera.rs omogućio objavljivanje nekoliko tema iz priručnika.
Neprijatelji pčela
Pčele, pored čovjeka, imaju i druge neprijatelje. To su mravi, žabe, ose, ježevi, stršljenovi, medvjedi, miševi, pauci i razne vrste ptica. U našim uslovima pčele najčešće napadaju stršljenovi, ose, miševi, mravi i ptice. Pčelar se mora potruditi da u neposrednoj blizini pčelinjaka uništi gnijezda ovih napasnika.
- Mravi
Mravi se najčešče naseljavaju između poklopne daske i krova košnice ili naprave mravinjak uz samo postolje na kome stoje košnice. Mravi direktno ne napadaju pčele, ali ih uznemiruju svojim prisustvom i kradu im med. Uništavanje mravinjaka u blizini pčelinjaka bi riješilo problem, ali mravi su veoma korisni u prirodnom lancu. Oni su pravi mali „sanitarci“ koji čiste prirodu od raznih nečistoća. Zato ih ne treba uništavati, osim kad se mravinjaci nalaze u neposrednoj blizini košnica. Drugo zadovoljavajuće rješenje je onemogućavanje mravima pristup do košnica. Nožice postolja na kojima se nalaze košnice premažu se tehničkom ili nekom drugom mašću tako da mravi nikako ne mogu da se popnu uz nožice, a da ne naiđu na mast. To je savim dovoljno da ih drži dalje od košnica. Mazanje nožica postolja mašću treba povremeno ponavljati.
Mravi iznad poklopne daske
- Ose
Ose pčelama kradu med. Naročito u jesen na letima košnica se mogu vidjeti ose koje pokušavaju da uđu u košnice. One su otpornije na niže temperature vazduha nego pčele, pa tu osobinu koriste da uđu u košnice kad odbrane na letu nema ili je slaba. Ose su opasne i zbog toga što posjećujući razne košnice mogu prenositi uzročnike pčelinjih bolesti između košnica ili između pčelinjaka. Ose ponekad naprave svoje gnijezdo ispod krova košnice. Pčelar mora uništavati njihova gnijezda gdje god da ih nađe. Pored toga, ose možemo hvatati posebnim hvatačem koji služi i za hvatanje stršljenova.
Ose na poklopnoj dasci
- Stršljenovi
Stršljenovi su mesojedi. Oni hvataju pčele i hrane se njima. Mogu da nanesu velike štete pčelinjim zajednicama i zato ih trebamo uništavati. Ako je moguće, treba pronaći njihovo gnijezdo i spaliti ga. U blizini pčelinjaka, na više mijesta, postavićemo zamke za hvatanje stršljenova i osa. Zamku pravimo tako što na plastičnoj flaši zapremine 1,5 litara izrežemo nekoliko otvora prečnika 1 cm. Otvori treba da budu nešto ispod polovine flaše.
U flašu uspemo pivo, malo vode i kašičicu šećera, zatvorimo je i žicom ili špagom objesimo na granu neke voćke u pčelinjaku. Dobro je da flaša bude izložena suncu. Miris kiselog piva privlači ose i stršljenove, koji kad nađu ulaz uđu, nasišu se piva, a onda ne znaju da izađu. Stalno pokušavaju poletjeti, ali u gornjoj zoni nema otvora, pa ne mogu izaći. Kad se umore padaju u pivo i tuše se. Povremeno je potrebno iz flaše istresti mrtve insekte i usuti novu tečnost. Pčele uopšte ne dolaze do ovih hvatača, jer ih miris kiselog piva ne privlači.
Stršljen jede uhvaćenu pčelu
Hvatač osa i stršljenova
- Miševi
Kad počnu prvi mrazevi miševi traže sklonište gdje će provesti zimu. Košnica im je idealna, imaju hranu, toplo im je, a niko ih ne uznemirava. Kad su pčele u klubetu miševi mogu ući u košnicu, izgristi saće, napraviti gnijezdo, a onda pomalo grickati i med i pčele. Zbog prisustva miševa pčele se uznemire, odvajaju se od klubeta, ukoče i umiru od hladnoće. Da bi spriječili miševe da uđu u košnice, u jesen, krajem septembra ili početkom oktobra, stavljamo metalne ili plastične češljeve na leta košnica. Nekad se zna desiti, ako smo sa ovom radnjom zakasnili da je miš već ušao u košnicu. Stavljanjem češlja praktično ćemo ga zarobiti. Njegovo prisustvo ćemo otkriti tako što ćemo povremeno posmatrati leta na košnicama. Ako primjetimo na letu komadiće saća, to je jasan znak da je u košnici miš. Bez obzira kolika je temperatura zraka, sredinom dana, otvorićemo košnicu, skinuti je sa podnice i istjerati miša. Moramo paziti da suviše ne uznemirimo pčele, da se ne bi rasule iz klubeta. Ako tokom jeseni ili zime bude toplijih dana pčele obično same ubiju miša i oblijepe ga propolisom da se ne raspada. Ipak, saće je već uništeno, a košnica zaprljana, pa pčelar ne treba da čeka da se pčele same riješe miša. Pored pravovremenog stavljanja češljeva na leta dobro je u jesen staviti u blizinu košnica otrov za glodare. Moramo paziti da otrovu nemaju pristup ptice ili domaće životinje.
Znak da je miš u košnici
- Ježevi
Ježevi u pčelinjaku nanose štetu tako što hvataju pčele na letu i hrane se njima. Ako imate postolja propisne visine jež ne može dosegnuti do leta, osim kad se ljeti pčele „ubrade“, pa vise sa poletaljke. Jež se najčešće može naći na pčelinjaku u suton. Kad ga nađete, nemojte ga ubijati jer je on korisna životinja. Čim mu priđete, on će da se uklupča. Uzmite ga, odnesite nekoliko kilometara od pčelinjaka i pustite.
- Ptice
Zimi, kad nestane hrane, ptice slijeću na poletaljke i hrane se mrtvim pčelama. Znamo da svako lupkanje po košnici u toku zime može da nanese štetu. Ovo ćemo izbjeći ako na udaljenom mjestu od pčelinjaka postavimo hranilicu za ptice. Tako ćemo spasiti pčele od uznemiravanja, a pomoći ćemo i pticama. Ako su se ptice tokom zime hranile mrtvim pticama na letima košnica, u proljeće kad pčele počnu da izlijeću, počeće da hvataju i žive pčele. Kad se to desi jako je teško otjerati ptice sa pčelinjaka. Zato je hranilište za ptice udaljeno od pčelinjaka dobro rješenje i preventiva većoj šteti koju nam ptice mogu nanijeti.
Detlić se veoma rado hrani pčelama
- Pauci
Pauci nisu značajni neprijatelji pčelama, ali na zapuštenim pčelinjacima izazivaju određenu štetu. Ako je pčelinjak održavan pauci neće moći isplesti svoje mreže u koje love pčele. Ako se pojave, mrežu treba ukloniti, a pauka naći i uništiti.
Paukova mreža između nukleusa
