Valjanje je važna agrotehnička mera, ali je ređe primenjujemo.
Više je razloga zašto treba da obavimo valjanje.
Obavezno, kada u toku zime dođe do izdizanja površinskog sloja zemljišta pod uticajem mrazeva. Usled dejstva mrazeva koji podižu zemljište nastaje „podlubljivanje“.
Valjanje treba primeniti i kada registrujemo slabo bokorenje useva u toku jeseni, redak sklop, ili kada je suša u vreme prihranjivanja. Pojava pokorice, takođe, zahteva valjanje, podseća Željko Lazić dipl. inž. poljoprivrede PSSS.
Pozitivni rezultati valjanja
• Sabija se površinski sloj zemljišta i uspostavlja bolji kontakt između korena biljaka i zemljišta. Na taj način se smanjuje propadanje biljaka zbog podlubljivanja zemljišta i njegovog isušivanja.
• Podstiče se bokorenje. Male ozlede koje napravi valjak imaju za posledicu intenzivnije bokorenje.
• Proređuje se pregust usev, naročito u slučaju kada se valjkom neravne površine radi većom brzinom. Proređivanjem useva smanjuje se opasnost od poleganja i pojave bolesti.
• Ostvaruje se bolji kontakt azotnih đubriva sa zemljištem što ima za posledicu brže delovanje đubriva i njegov veći efekat. Ovo je naročito značajno kada posle đubrenja nema padavina koje bi rastvorile đubrivo i unele ga u zemljište.
• Manje su štete od kasnih mrazeva. Sabijanjem zemljišta se smanjuje dnevno kolebanje temperature i intenzitet mraza.
• Razbija se pokorica koja ima štetno dejstvo na useve. Pokorica se javlja kada u toku zime ima mnogo snega i kiše, što ima za posledicu sabijanje zemljišta i kvarenje njegove strukture.
Kada je pravo vreme za valjanje zemljišta?
Prilikom određivanja vremena valjanja treba obratiti pažnju na vlažnost zemljišta i uzrast useva. Zemljište mora biti dovoljno prosušeno da bi se dobio dobar kvalitet valjanja.
Ako je zemljište vlažno, dolazi do njegovog preteranog sabijanja, kidanja biljaka useva i zagušivanja valjka zbog nalepljene zemlje, ističe Lazić.
Izbor valjaka za valjanje
Prilikom izbora valjka mora se obratiti pažnja na to da li je valjak s ravnom ili s neravnom površinom, kao i da li je u pitanju jednodelni ili višedelni valjak i kolika je masa valjka.
U vezi s površinom valjka treba istaći da kod naših proizvođača i kod velikog broja agronoma postoji uverenje da se valjanje mora obaviti glatkim valjcima, jer su valjci neravne površine štetni zbog oštećivanja i čupanja biljaka. Zbog ovakvog uverenja, u većini slučajeva, agronomi proizvođačima preporučuju primenu glatkih valjaka.
Međutim, ovakvo gledište je pogrešno, jer i valjci neravne površine, poput kembridž valjaka i rebrastih valjaka, daju jednako dobre ili bolje rezultate od glatkih valjaka, pod uslovom da brzina rada nije veća od četiri-pet kilometara na sat, naglažava Lazić.
Oštećivanje i čupanje biljaka nastaje samo kada je brzina rada prevelika.
Kao prednost ovih valjaka u odnosu na glatke navodi se bolje kopiranje terena i manja opasnost od stvaranja pokorice na površini zemljišta.
Međutim, mnogim proizvođačima ne odgovara da tako sporo rade, pa se opredeljuju za glatke valjke koji mogu raditi većom brzinom.
Zbog potrebe da se valjanje što pre završi, često se preteruje s brzinom valjanja, pa zbog neravnog zemljišta dolazi do odskakanja valjka od površine zemljišta. To uzrokuje lošiji kvalitet rada zbog lošijeg kopiranja zemljišta i stvaranja oplazina, to jest nepovaljanih površina.
Važno je istaći da je, nezavisno od vrste valjka, uvek bolje koristiti višedelni nego jednodelni valjak, zbog boljeg kopiranja terena.
Valjak mora imati odgovarajuću masu kako bi u dovoljnoj meri sabio zemljište. Ako je valjak lak, treba ga opteretiti tako što se napuni peskom ili vodom. Ukoliko to nije moguće, valjak se može opteretiti tegovima ili nekim drugim predmetima.
Kako bi se sprečilo preterano sabijanje zemljišta i oštećivanje useva, za vuču valjka treba koristiti što lakši traktor.