Претрага
Претрага

Vodič za baštovanstvo za početnike

Razmišljate da počnete da se bavite hortikulturom? Kao i na svakom početku možda imate puno pitanja i nedoumica. Verujte nam na reč, sa samo malo...

Galenika

Razmišljate da počnete da se bavite hortikulturom? Kao i na svakom početku možda imate puno pitanja i nedoumica. Verujte nam na reč, sa samo malo informacija i znanja, ubrzo možete videti plodove svoga rada.

Hortikultura se definiše kao umetnost (veština) ili nauka gajenja cveća, ukrasnog drveća i žbunja, voća i povrća, posebno u vrtovima. To je grana poljoprivrede koja se bavi intenzivnim gajenjem biljaka koje ljudi koriste za ishranu, medicinske potrebe, ili zbog njihove estetske vrednosti.

Postoje dve bitne razlike između hortikulture i poljoprivrede. Prva je veličina zemljišta na kojoj se gaje biljke – hortikultura zahteva manje površine, a poljoprivreda veće. Druga razlika je u raznovrsnosti primenjenih biljaka. Hortikultura koristi više različitih grupa biljak, a poljoprivreda obično jednu (monokulture). Bilo da je vaš vrt prozorska daska ili veća površina, iskoristite svoj prostor na najbolji mogući način pomoću našeg vodiča i praktičnih saveta.

Da li svaki početak mora biti težak?

Volite biljke, uživate ako ste okruženi zelenilom i odlučili ste se da pokušate da uredite vašu terasu, vrt, zadnje dvorište. Ali novi ste u svemu tome. Pogledajte našu listu saveta za početak, setvu, sadnju, uzgajanje i uzivanje u plodovima vašeg rada.

Vrtlarstvo može biti zabavno i korisno. Šta može biti lepše od konzumiranja hrane koju ste sami uzgojili ili večere na terasi okruženoj mirisom biljaka koje ste zasadili? Može biti teško znati kada i kako započeti vrt, ali da bi vam što više olakšali ovaj proces tu smo sa praktičnim savetima za vas. Evo šta morate znati na početku.

Upoznajte svoju baštu

Pre nego što počnete, dobra je ideja da upoznate svoju baštu. Pogledajte da li je južno ili severno orijentisana. Znajući položaj sunca i kako sunčevi zraci padaju na zemlju u zavisnosti od doba dana, pomoći će vam da odlučite šta će te da gajite. Takođe je vredno znati koji tip zemljišta imate. Ako niste sigurni koji tip zemljišta imate, raspitajte se kod komšija, obično je jedno šire područje isto, ili možete uraditi i analizu zemljišta.

Isplanirajte svoju baštu

Sesti i isplanirati izgled vaše bašte je odlična polazna tačka. Na ovaj način možete smisliti šta će te gde uzgajati, umesto da se bez ikakvog plana zanesete i završite sa gomilom biljaka koje ne izgledaju dobro zajedno ili ne odgovaraju vašim uslovima uzgoja. Planiranje će vam takođe omogućiti da pametno koristite boju i strukturu, što će vam pomoći da stvorite vrt koji izgleda odlično tokom cele godine.

Naučite kako da sadite

Pravilnom sadnjom biljaka osiguraćete da dobro rastu i žive dugo. Odvojite vreme da pripremite tlo pre sadnje i po potrebi dodajte malč ili đubrivo. Ako niste sigurni kako nešto posaditi, potražite uputstva umesto da se nadate najboljem. Na primer, drveće posađeno previše duboko nikada neće napredovati, a ako pak biljku posadite plitko, tako da su delovi korena na površini tla, biljka će se brzo osušiti.

Redovno hranite i zalivajte biljke

Znati kada i kako zalivati biljke razlika je između toga da li će da žive ili uvenu. Po pravilu, zalivajte koren biljke, a ne lišće, jer koren upija vodu. Namakanje korena jednom nedeljno bolje je nego zalivanje svaki dan. To je neko uopšteno pravilo, međutim u zavisnosti od vrste biljaka za koje se odlučite, zavisiće i količina vode koja im je potrebna. Kao i od vremenskih uslova.

Hranjenje je takođe važno. Generalno bi trebalo da dohranjujete biljke svake dve nedelje tokom vegetacije (u proleće i leto), s tim što bi hranjenje moralo biti češće ako biljke gajite u kontejnerima.

Pazite na štetočine

Većina baštenskih štetočina ne nanosi mnogo štete biljkama, pa tako nemate ni potrebu da delujete protiv njih. Postoji mnoštvo prirodnih predatora koji će ih držati pod kontrolom. Međutim, ponekad populacije štetočina mogu postati zaraza, poput lisnih vaši, pa morate da delujete. Pazite i da se ne povećava broj puževa kako bi vaše biljke bile bezbedne. Ako niste ljubitelj pesticida i insekticida i želite organsku baštu, raspitajte se o organskoj kontroli štetočina.

Ne plašite se orezivanja

Orezivanje biljaka može izgledati kao zastrašujući posao, ali ako naučite kako pravilno da to uradite, bićete nagrađeni biljkama koje izgledaju dobro, dobro rastu, a verovatno će i bolje cvetati i biti plodonosnije. Ključ uspešnog orezivanja je znati kada orezivati i slediti uputstva o tome kako napraviti rezove i oblikovati biljku.

Budite ljubazni prema životinjskom svetu

Mnogi početnici vide divlje životinje kao neprijatelje – insekti i njihove larve uništavaju biljke, ptice jedu naše voće, a miševi grickaju semenke graška i pasulja. Ali ne zaboravite da su divlje životinje korisne u bašti. Ptice jedu razne štetočine u vrtu, uključujući puževe, lisne vaši i gusenice. Pčele oprašuju naše biljke. Vrt ne bi bio ni upola ugodniji bez divljih životinja- od žaba do ježeva, pčela, leptira i ptica. Stvaranje staništa za njih i učenje da sa njima delite svoj vrt, ključ je za uživanje u vašem prostoru.

Izaberite pravu lokaciju – Odabir dobre lokacije za vaš vrt je apsolutno ključan

Sunčano mesto bez vetra

Većini biljaka je potrebno 6 do 8 sati direktne sunčeve svetlosti dnevno. Naravno postoje i neke vrste biljaka koje će tolerisati hlad. Izbegavajte mesta sa jakim vetrovima koji bi mogli srušiti vaše mlade biljke ili sprečiti oprašivače da rade svoj posao.

Dobra drenaža i zemljište bogato hranljivim materijama

Mokro tlo znači vlažno korenje koje se može pretvoriti u istrulelo. Tlo hrani vaše biljke. Umešajte dosta organske materije kako biste pomogli biljkama da rastu. Za početak neka vam bašta bude mala. Dok se ne uhodate i ne naučite sve što treba da znate, bolje je da ne preterujete. Na kraju, bolje je ponositi se malom baštom nego biti frustriran velikom.

Pametan izbor biljaka

Izbor biljaka je veliki, pored klasičnog povrća i voća, tu su i aromatično i začinsko bilje, kao i razne vrste cveća i ukrasnog drveća i žbunja. Različite vrste biljaka nužno ne isključuju jedne druge. Možete gajiti nekoliko vrsta povrća u svojoj bašti, zajedno sa začinskim biljem. Na terasi ili u dvorištu možete uzgajati cveće i ukrasno šiblje. Danas postoji i veliki izbor sadnica voća koje iziskuje jako malo prostora, a može vam donositi sočne plodove u vašem dvorištu.

Možda će vam interesantnije biti da se odlučite za uzgajanje aromatičnog i lekovitog bilja. Kozmetička proizvodnja se sve više okreće prirodnim sastojcima biljnog porekla. Ljudi postaju svesni štetnosti hemikalija u kozmetičkim proizvodima i sve više se traži kozmetika na prirodnoj bazi. Zamislite da neke lekovite biljke poput lavande imate u svom vrtu, prelepo izgleda, još lepše miriše i nije previše zahtevna.

Ako govorimo o povrću, kao početnik odaberite vrste koje se lako uzgajaju, a koje je jako produktivno. To povrće bi na primer moglo biti zelena salata, boranija, tikvice, rotkvice, čeri paradajz, blitva i spanać, šargarepa ili grašak. Vodite računa da birate ono povrće koje volite da jedete ili koje ne možete lako da nađete u lokalnim radnjama.

Aromatično i začinsko bilje – možda je to pravi izbor za vas

Evo nekoliko vrsta bilja koje možete lako uzgajati u vašem vrtu. Bosiljak je ključni sastojak mnogih recepata, posebno letnjih salata i mediteranskih klasika.

Vlašac je savršen dodatak vašoj bašti, lak je za uzgoj, sa laganim ukusom luka, može se koristiti u svim vrstama letnjih jela, od klasične krompir salate do supa i omleta. Kao jedna od najpopularnijih biljaka u kulinarstvu, peršun je neizostavan u vašem vrtu.

Nana je fantastično izdržljiva višegodišnja biljka koja može ulepšavati godinama vaš vrt. Svojim osvežavajućim i prijatnim ukusom, biljka se često koristi za aromatizovanje salata i sosova. Lišće se može osušiti ili koristiti sveže za pravljenje biljnog čaja a često se koristi i u domaćim biljnim lekovima.

Tu je i mirođija i njena svestrana priroda koja je čini privlačnom za gajenje. Može se – upotrebiti u kulinarskim jelima ili u proizvodnji sapuna i ulja.

Ruzmarin je posebno hranljiva biljka koju možete lako uzgajati. Njegovo mirisno lišće dostupno je sveže tokom cele godine. Žalfija je dobar izvor vitamina C i bogata mineralima poput kalijuma, pa tako ima mnoge zdravstvene prednosti.

Na listu možete dodati i kantarion, biljku koja ima široku primenu u narodnoj medicini i takođe predstavlja bogat izvor etarskih ulja i C vitamina. Ulje i čaj od ove lekovite biljke blagotvorno deluju kod mnogih bolesti i zdravstvenih stanja kao što su bolovi u želucu, kamen u bubregu i depresija.

Posebno treba imati u vidu da ako imate ograničeni prostor, svo ovo bilje možete gajiti i u saksijama, na vašem prozoru ili terasi.

bastovanstvo asov

Alat za početnike

Da bi se zemljište obrađivalo na odgovarajući način potreban je i odgovarajući alat. U svakoj bašti moraju biti lopata, ašov, velika i mala motika sa dugom drškom, male motičice sa kratkom drškom, alatke za podsecanje korova, vile, grabulje, kosa za košenje trave, lopatice za sadnju i sadiljka za sadnju rasada. Potrebno je još crevo za zalivanje i kanta za zalivanje, gumene čizme, rukavice i udobna odeća za rad.

Uživajte u svojoj bašti

Na kraju ne zaboravite da uzivate u vašem vrtu. Odvojite vreme da sednete i uživate u plodovima vašeg rada. Napravite prostor za sedenje, gde ćete sesti i čitati ili jesti sa svojom porodicom. Nemojte se odlučivati za baštu ako će vam to donositi dodatni stres. Isplanirajte dobro vaše slobodno vreme i vidite koliko mesta tu ima da se posvetite bašti. Ako je vaše vreme ograničeno, odlučite se za par biljaka koje možete uzgajati u saksijama a koje vam mogu doneti zadovoljstvo.

Pripremila Srbijanka Stanković

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno