Krompir silaža vredna hrana za stoku – Saveti za pripremu

krompir na polju

Krompir se u ishrani stoke najčešće koristi svež ili termički obrađen. Krompir silaža je vredna kao i silaže od trava, ili kukuruza.

Silaža krompira uz dodatak sena je po hranljivoj vrednosti približna kukuruznoj silaži.

Krompir je biljna kultura koja se odlikuje visokim prinosima (i do 60 t/ha).

U ishrani stoke upotrebljava se, obično, krompir oštećen pri vađenju, sitne krtole koje nisu za ishranu ljudi, kao i viškovi krompira iz trapova nakon pristizanja novog u proleće, podseća Zumreta Trtovac, dipl. inž. stočarstva.

Oštećene krtole i ljuske krompira čine 50% krompira korišćenog u ishrani stoke.

U pojedinim godinama javlja se i hiperprodukcija krompira, te se jedan deo viškova može racionalno iskoristiti kao stočna hrana.

Uglavnom, u jesen se za ishranu stoke krompiru potrebljava u svežem stanju ili termički obrađen, a u proleće se preostala količina silira ili suši.

Osušen krompir ne zaostaje po hranljivoj vrednosti za raži i ječmom. Gubici pri čuvanju zdravog krompira u toku zime iznose 8-10%, a kod oštećenih i nedozrelih krtola još više.

Pri siliranju krompira gubici nisu veći 4-6%, a silaža se može čuvati u dužem vremenu i koristiti u bilo koje doba godine.

Krompir se silira u svežem stanju ili kao zaparen. 

Preživari odlično vare i koriste sirov krompir, dok je za svinje potrebna prethodna termička obrada, zaparivanjem ili kuvanjem. Ukoliko se pred siliranje vrši zaparivanje krompira, uštedi se 20-30% toplotne energije i oko 40% rada u odnosu na svakodnevno kuvanje i zaparivanje.

Siliranje krompira uz dodatak suve materije

Za uspešno siliranje krompira potrebno je da se obezbedi 30-35% suve materije, a to se najlakše postiže dodavanjem 10-20% seckane slame ili kukuruzovine, ističe Trtovac.

U tu svrhu se u SAD krompiru dodaje 50% sena ili 20% sena i 20% očišćenog ovsa. 

Silaža krompira sa 50% sena po hranljivoj vrednosti je približna kukuruznoj silaži.

Kod nas je ispitivana silaža dobijena od krompira (80%), seckanog sena (17%) i kukuruzne prekrupe (3%). 

Ovakva silaža u tovu junadi je dala iste rezultate kao i silaža kukuruza. 

Pri korišćenju lucerkinog sena kao suvog dodatka, silaža krompira se dodatno obogaćuje i proteinima.

U bivšem Sovjetskom Savezu krompir je siliran sa dodatkom hemijskih konzervanasa i to soli amonijaka. Ovakva silaža se odlično koristi u ishrani preživara, jer se neproteinski azot koristi za sintezu visokovrednih proteina mikroorganizama buraga.

Pored ovakvih dodataka, dodaje Trtovac, pri siliranju krompira se preporučuju i:

  • melasa (12-22 kg/t),
  • usitnjena repa (20-25%),
  • jabučna komina,
  • ostatak od prerade paradajza,
  • zelena masa kukuruza ili
  • kombinovanje krompira sa leguminozama i glavama i lišćem šećerne repe u odnosu 1:1 do 1:2.

Facebook
Twitter
LinkedIn

Slične vesti

Budite u toku

Želite da Vas obaveštavamo o najnovijim vestima jednom nedeljno?

Poljoprivredne kategorije

Najnovije vesti iz poljoprivrede