Integralni pristup zaštiti bilja uz preporuke i savete Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja.
Zbog zahteva ruskog tržišta dosadašnja uobičajena praksa bila je da se pojedine sorte beru i pre optimalnog vremena za berbu, odnosno pre tehnološe zrelosti.
Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede zabranilo izvoz u Rusku Federaciju jabuke ubrane pre tehnološke zrelosti, značaj poštovanja karence je postao očigledan.
Prevremeno ubrani plodovi u slučaju da su tretmani vršeni imajući na umu projektovano vreme berbe u momentu tehnološe zrelosti, rezultirali bi povećanim sadržajem aktivnih materija i njenih metabolita u plodu u odnosnu na maksimalno dozvoljene koncentracije propisane regulativom zemlje uvoznice, u ovom slučaju Ruske Federacije.
Iako je u sistemu PIS vođeno računa o ovoj činjenici, rizik da se ovakvi plodovi nađu u pošiljkama i eventualno kompromituju sav izvoz iz republike Srbije namenjen ruskom tržištu je doveo do zabrane izvoza ovakvih plodova.
Ova situacija naglašava i značaj integralne zaštite bilja, čiji je prognozno-izveštajni sistem neraskidivi deo.
Naime, osim značaja poštovanja karence neophodno je voditi računa i o antirezistentnoj strategiji prilikom odabira preparata i njihovog pozicioniranja u šemi zašte bilja, odnosno maksimalnom broju tretmana (MBT) za svaki od njih.
Kod završnih tretmana posebno je potrebno obratiti pažnju na karencu preparata a budući da su se u dosadašnjim tretmanima koristile različite aktivne materije jednako je važno povesti računa o MBT korišćenih preparata kako bi pao izbor na onaj optimalni sa stanovišta antirezistentne strategije.
U zavisnosti od broja tretmana i korišćenih preparata ali i eventualne rezistentnosti lokalnih populacija, do izraza dolazi mehanizam delovanja pesticida.
U tabeli 1 su navedeni preparati, karence i maksimalni broj tretmana za zaštitu od jabukinog smotavca (Carpocapsa pomonella), kao najaktuelnijeg problema u zaštiti jabuke.
Štetni organizam | Preparat (a.m.) doza/koncentracija | MBT | Karenca | IRAC KOD |
Carpocapsa pomonella | Exirel (cijantraniliprol) | 2 | 7 | 28 |
Avaunt (indoksakarb) | 2 | 7 | 22A | |
Runner 240 SC (metoksifenozid) | 2 | 14 | 18 | |
Coragen 20-SC (hlorantraniliprol) | 2 | 14 | 28 | |
Affirm 095 SC (emamektin) | 2 | 7 | 6 | |
Carpovirusine Evo 2(Cydia pomonella granulovirus CpGV-R5) | 10 | 3 | 31 | |
Madex twin (Cydia pomonella granulovirus CpGV-V22) | 10 | 1 | 31 |
Antirezistentna strategija podrazumeva alternaciju među preparatima različitog mehanizma delovanja (IRAC kod) kako bi se eventualna pojava rezistentnosti maksimalno odložila u lokalnim populacijama ciljanog štetnog organizma.
U tabeli 2 su date aktivne materije registrovane u svetu protiv jabukinog smotavca na koje do sada nije registrovana pojava rezistentnosti u svetu.
Grupa insekticida | Način delovanja | Aktivna materija |
Piretroidi | 3A | Fenvalerat/Esfenvalerat Permetrin Bifentrin Gama-cihalotrin Tau-fluvalinat |
Mikrobiološki insekticidi | Bacillus thuringiensis sub sp. kurstaki | |
Spinosini | 5 | Spinosad Spinetoram |
Regulatori rasta | 7B | Piriproksifen |
Neonikotinoidi | 4A | Tiametoksam |
Avermektini | 6 | Emamektin-benzoat |
Antranil-diamid insekicidi | 28 | hlorantraniliprol |
Oksadiazini | 22A | indoksakarb |
Poređenjem podataka iz tabela 1 i 2, imajući na umu registracije preparata u našoj zemlji, kao i činjenicu da određeni broj aktivnih materija više nije u opticaju, može se zaključiti da zbog kratke karence i specifičnog načina delovanja, kao i povoljnog statusa kad je reč o izostanku pojave rezistentnosti, za završne tretmane je poželjno koristiti preparate na bazi hlorantraniliprola, indoksakarba, emamektina,… poštujući maksimalan dozvoljen broj tretmana i modalitet dejstva već korišćenih preparata.
Činjenica koja dodatno usložnjava zaštitu jabuke u ovoj godini jeste povlačenje određenog broja preparata iz grupe organofosfata, piretroida i neonikotinoida sa tržišta što takođe pojačava naglasak na integralnoj zaštiti bilja i neophodnost korišćenja alternativnih biopesticida.
Zbog kratkoće karence, ali i načina delovanja koji je potpuno drugačiji od organosintetičkih preprata, kao deo antirezistentne strategije, postoji mogućnost korišćenja preparata na bazi granulovirusa.
U pitanju su virusi koji ispoljavaju štetno dejstvo na gusenice jabukinog smotavca.
Međutim, da bi oni bili dovoljno efikasni, potrebno ih je koristiti u skladu s preporukama PIS-a jer je za pravovremenu upotrebu neophodno praćenje populacije jabukinog smotavca. Oni su najefikasniji u vreme kad se pojave mlade gusenice a pre ubušivanja u biljno tkivo.
Zanimljivo je reći i to da je u svetu u pojedinim regionima zabeležena pojava rezistentnosti i na ove biopreprate. U svetu se inače za suzbijanje jabukinog smotavca koriste i preparati na bazi Bacillus thuringiensis sub sp. kurstaki, ali pomenuti preparati na bazi granulovirusa su pokazali veću efikasnost.
Regionalni centar Kragujevac PSSS