Претрага
Претрага

Registrovana afrička kuga kod divljih svinja u Srbiji

Afrička kuga svinja kod divljih svinja u Pirotskom upravnom okrugu i na delu područja opštine Kladovo. Konstantno pogoršanje epizootiološke situacije u okolnim zemljama, posebno u...

Afrička kuga svinja kod divljih svinja u Pirotskom upravnom okrugu i na delu područja opštine Kladovo.

Konstantno pogoršanje epizootiološke situacije u okolnim zemljama, posebno u Rumuniji i Bugarskoj i prirodni migratorni putevi kretanja divljih svinja imali su za posledicu pojavu prvih slučajeva afričke kuge svinja kod divljih svinja u Srbiji, saopštila je Uprava za veterinu.

Pojava je registrovana u pograničnim predelima prema Bugarskoj u Pirotskom upravnom okrugu i prema Rumuniji na delu područja opštine Kladovo.

Imajući u vidu aktuelne okolnosti, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredeje u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i obavezama preduzelo sve mere u cilju sprečavanja širenja i suzbijanja AKS u populaciji divljih svinja i prenošenja virusa na domaće svinje, angažovanjem svih raspoloživih resursa i veterinarskih i lovnih organizacija.

Posebno su preduzete mere pojačanog odstrela radi redukcije brojnosti divljih svinja na ugroženim područjima, kao i sprovođenja intenzivnog nadzora, monitoringa i dijagnostičkog ispitivanja svih odstreljenih i uginulih divljih svinja, uz primenu neophodnih biosigurnosnih mera u lovištima.

Uporedo sa merama sprečavanja širenja bolesti u populaciji divljih svinja, sprovode se u kontinuitetu mere nadzora i kontrole zdravstvenog stanja domaćih svinja, kako na ugroženim područjima, tako i na celoj teritoriji Republike Srbije, navodi se u saopštenju.

Afrička kuga svinja i kako prepoznati bolest

Simptomi 

Prvo pojavlјivanje AKS u zemlјi ili na određenom području obično se manifestuje visokom smrtnošću posle kratke febrilne faze bolesti.

Svinje postaju depresivne, prestaju da jedu i grupišu se, a u perakutnom obliku bolesti mogu uginuti pre pojave kliničkih simptoma bolesti.

Životinje koje prežive više od jednog dana teško dišu, teško se kreću i teturaju, javlјa se crvenilo kože, naročitou području abdomena i po ekstremitetima.

Javlјanje AKS u stadu obično je povezano sa:

•kontaktom domaćih i divlјih svinja koje nose krpelјe;
•uvođenjem novih svinja u stado;
•hranjenjem svinja kontaminiranim pomijama koje nisu dobro prokuvane;
•kretanjem vozila i lјudi.

Bolest se javlјa kod svinja svih starosnih kategorija.

Može biti akutnoga, subakutnog ili hroničnog toka. Klinički simptomi javlјaju se u proseku 5-15 dana nakon infekcije virusom AKS. Poseban problem je nemogućnost kontrole kretanja zaraženih divlјih svinja.

Lečenje

Bolest se ne leči niti postoji zaštita vakcinacijom.

Jedina mera kontrole i eradikacije bolesti je uklanjanje obolelih i na bolest sumnjivih životinja kao i životinja iz kontaktnih gazdinstava i to ubijanjem u skladu sa Zakonom.

Više informacija OVDE

Foto: pixabay.com

 

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno