U otkupu tovljenika koji se plaćaju novcem, a koji prema odluci Vlade obavljaju Državne robne rezerve, do sada je učestvovalo oko 300 gazdinstava i većina
njih je potpisala ugovore o završenom poslu i očekuje isplatu iz Trezora, gde su pristigli nalozi.
Nakon prvog dela ovog otkupa novi će početi sutra ili u subotu razmenom tovljenika za merkantilni kukuruz. Iako su Državne robne rezerve i farmeri bili spremni za utovare još pre dva dana do toga nije došlo, jer klanice nisu potpisale nove ugovore. Državne robne rezerve su za pomenutu razmenu izdvojile 15.000 tona merkantilnog kukuruza. S obzirom da je od pokretanje inicijative za otkup višak tovljenika, od strane Unije poljoprivrednika iz Sremske Mitrovice, do danas prošlo više od 50 dana i za to vreme tada prijavljeni tovljenici su teži od 110 kg. To će uticati da se pomenuta količina kukuruza razmeni za oko 12.000-13.000 tovljenika, a ne planiranih 15.000. Pariteti za razmenu su sledeći: farmeri će za prvu klasu (težine 95-110 kg) dobiti 11 kg kukuruza, drugu klasu (težine 110-130 kg) – 10 kg zrna i treću (težine 130-160 kg) – 9 kg kukuruza.
Poljoprivrednici sa kojima smo razgovarali prilikom potpisivanja ugovora sa Robnim rezervama su istakli da je ovo dobar i očekivan potez Vlade, ali da bez sistemskih mera, među koje svrstavaju obavezne ugovore sa klaničarima, zabranu uvoza tovljenika i raznog drugog mesa…, neće biti oporavka svinjarstva u Srbiji. Farmeri se kritički ne osvrću na genetski potencijal kojim raspolažu, kao i kvalitet tova. Oni tvrde da dobro znaju svoj posao, ali da ulaganja u tov moraju da vezuju za cene i nesigurno tržište, koga, kako kažu, ponekad i nema.
Među odgajivačima svinja danas je sve manje onih koji to rade uzgred pored nekog drugog obimnijeg posla u poljoprivredi. Većina tovljača svinja ima ratarsku proizvodnju, a neki i zatvoren ciklus – od proizvodnje prasadi do tovnih grla. U kriznim danima za svinjarstvo farmeri odustaju od tova, a vrlo retko od proizvodnje prasadi, mada je bilo i takvih slučajeva. Primećeno je da i pored toga što koriste kvalitetnu hranu, tov u manjim farmama je duži za 10-15 dana nego u velikim objektima. Oni to tumače upotrebom „pojačane” hrane raznim stimulativnim materijama i tvrde da je meso iz njihovih obora daleko kvalitetnije od onog koje se ubrzano proizvodi u gigantskim tovilištima.
Izvor: agroservis.rs
