Mapiranje napuštenih parcela u državnom vlasništvu realizuje se drugu godinu zaredom.
Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), drugu godinu zaredom nastavlja da radi na unapređenju upravljanja napuštenim poljoprivrednim zemljištem u državnoj svojini, ove godine kroz komponentu projekta „Jačanje ruralne konkurentnosti i produktivnosti u agrobiznis sektoru“.
Ova komponenta ima za cilj mapiranje napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, koje predstavlja veliki potencijal za nove investicije i razvoj poljoprivrednog sektora, pre svega u delu koji se bavi organskom proizvodnjom, a sve u širem cilju unapređenja konkurentnosti u ruralnim područjima i podsticanju ekonomskog rasta.
Republika Srbija, usled bogatih zemljišnih resursa i povoljne klime ima veoma pogodne uslove za poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivreda svakako predstvlja vitalni sektor srpske privrede.
Učešće poljoprivrede u nacionalnom BDP-u u 2018. godini iznosio je 6,2% a spoljno trgovinska razmena u istoj godini, dostigla je 4,6 milijardi eura što je za 15,8 više od petogodišnjeg proseka a 15,9% ukupne radne snage zaposleno je u poljoprivredi. Uz to, podatak koji ohrabruje jeste da je sve više žena koje se bave poljoprivredom.
Kako bismo povećavali i unapredili konkurentnost i produktivnost veoma je bitna efikasna upotreba resursa a najpre efikasna upotreba zemljišta.
Procenjuje se da u Republici Srbiji svake godine ostane neobrađeno između 200 i 350 hiljada hektara obradivog zemljišta i livada, dok je površina napuštenih pašnjaka znatno veća.
Upravo zbog ovakvih podataka projekat se fokusirao na identifikaciju napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, kao velikog potencijala za privlačenje novih investicija i razvoj poljoprivrednog sektora, pre svega u delu koji se bavi organskom proizvodnjom.
Osim toga, analiza statusa napuštenog zemljišta i važećih propisa u ovoj oblasti pružiće osnov za preporuke za poboljšanje politika koje regulišu upravljanje napuštenim poljoprivrednim zemljištem.
Pored toga, biće identifikovano poljoprivredno zemljište koje je pogodno za razvoj organske proizvodnje i pošumljavanje u svrhu uspostavljanja vetrozaštitnih pojaseva koji štite tlo.
Aktivnosti koje Uprava za poljoprivredno zemljište sprovodi tokom trajanja projekta su:
1. Identifikacija napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu pogodnog za organsku proizvodnju kroz:
- Mapiranje napuštenog zemljišta u državnom vlasništvu putem informacionog sistema Uprave za poljoprivredno zemljište;
- Provera napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, u odabranim jedinicima lokalnih samouprava po postavljenim parametrima, na terenu i identifikacija parcela pogodnih za organsku proizvodnju;
- Kontrola plodnosti tla za organsku proizvodnju u skladu sa Pravilnikom o kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji i metodama organske proizvodnje i javno predstavljanje podataka u informacionom sistemu Uprave za poljoprivredno zemljište.
2. Identifikacija napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu pogodnog za komasaciju kroz:
- Analizu potencijala i pružanje preporuka za konsolidaciju zemljišta u odabranim jedinicama lokalnih samouprava sa napuštenim zemljištem u državnoj svojini.
3. Identifikacija napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu pogodnog za pošumljavanje kroz:
- Analizu potencijala pošumljavanja u svrhu podizanja vetrozaštitnih pojaseva na državnom zemljištu u AP Vojvodina;
- Utvrđivanje registra poljoprivrednih parcela u državnom vlasništvu koje se preporučuju za pošumljavanje i uspostavljanje vetrozaštitnih pojaseva.
4. Unapređenje politika upravljanja napuštenim poljoprivrednim zemljištem kroz:
- Analizu najboljih praksi upravljanju napuštenog poljoprivrednog zemljišta;
- Pripremu pravilnika u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
Projekat se realizuje u 13 jedinica lokalnih samouprava koje su odabrane na osnovu relevantnih parametara.
Parametri su: procenat nezakupljenog poljoprivrednog zemljišta u odnosu na ukupno raspoloživo zemljište, blizina glavnih putnih pravaca i koridora, mikroklima koja povoljno utiče na poljoprivrednu proizvodnju, ranjivost na eroziju, itd.
Na osnovu pomenutih parametara odabrane su sledeće jedinice lokalnih samouprava: Valjevo, Ub, Osečina, Lajkovac, Mionica, Ljig, Čačak, Gornji Milanovac, Lučani, Ivanjica, Irig, Vršac (Veliko Središte) i Niš (Medijana).
