Претрага
Претрага

Grad ostavio pustoš

Ovih dana stanovnici Srbije, najpre oni koji žive od poljoprivrede, gledaju u nebo i nadaju se da će gradonosni oblaci zaobići njihove useve, povrtnjake i...

soja nakon grada 2
Galenika

Ovih dana stanovnici Srbije, najpre oni koji žive od poljoprivrede, gledaju u nebo i nadaju se da će gradonosni oblaci zaobići njihove useve, povrtnjake i voćnjake. Prethodnih dana, nažalost, nije bilo tako.

Vetar, kiša i grad načinili su velike štete na više lokaliteta u našoj zemlji.

Kada pada grad vreme merimo sekundama. Kada ledene loptice udaraju biljke više minuta, znamo da će „obrati“ useve i plodove pre nas.

Tako je bilo, pričaju poljoprivrednici iz Banata, prethodnih dana. „Suvi“ grad na njivama, u voćnjacima, povrtnjacima, vinogradima načinio je velike štete.

Tibi Sabo poljoprivrednik iz Mihajlova kaže da je led „pokosio“ useve suncokreta i soje, a da je pšenice za vršidbu ostalo na svega 10 % posejnih površina. Soja je totalno uništena.

„Bilo je strašno gledati, verujte. Ne znam kako ćemo prebroditi ovu situaciju. Kako ćemo da platimo zaduženja i organizujemo narednu proizvodnju? Suncokret jedino da istarupiram, a za soju ću da sačekam, pa šta bude. Pitaju me da li sam osiguran i čude se kada kažem da nisam. Moji prijatelji i ja imamo loše iskustvo sa osiguravajućim kućama, jer uvek nešto izmišljaju kada treba da isplate štetu. Skupo je osiguranje, a para nema. I procedure su komplikovane za nas. Ovo ćemo možda da preprodimo, ali kako ćemo da organizujemo narednu proizvodnju kada nemam robu da prodam, to ne znam“, ogorčeno priča Sabo.

soja posle gradaTibi Sabo

Povrtar Beni Seregi kaže da ni najstariji meštani ne pamte ovakvo nevreme. Led je ostavio rupe na površini tla. Grad veličine oraha kao da je istarupirao usev šargarepe i peršuna, kaže Seregi, i dodaje da je u jutro šargarepe uložio 1.300 evra.

„Ne znam šta ćemo sada. Nisam čuo protivgradne rakete, a ne znam da li bi i one pomogle. Čuo sam da ih nema dovoljno. Možda je rešenje da se udružimo i sami ih obezbedimo. Možda moramo sami kada nadležni ne mogu da zaštite našu proizvodnju“, veli Seregi.

Stradala su i polja pšenice, kukuruza, duvana, zasadi u baštama…

Agronomi ipak daju nadu proizvođačima.

„Soja, u zavisnosti od stepena oštećenja, može da se regeneriše. Kukuruz je u fazi rasta i on će se regenerisati ukoliko je sačuvana metlica koja je u ovojnim listovima. Suncokret, ukoliko je polomljena glavica, ne može se, nažalost, regenerisati. Pšenica je dosta stradala, zrno je izbijeno iz zrelog klasa, polegla je. Negde je šteta i stopostotna“, kaže Zorica Rajačić iz Poljoprivredne stručne službe Zrenjanin.

kukuruz posle grada

 

Za ratare je možda rešenje postrna setva, ali to podrazumeva nova ulaganja i, naravno, mogućnost zalivanja. A, to malo ko može i ima.

Rataru Aleksandru Gospodinačkom iz Zrenjanina grad je napravio štetu na oko 10 hektara pod pšenicom.

„Pšenica je bila pred žetvu. Uložio sam punu agrotehniku u tu proizvodnju. Kod mene je stradao i suncokret. Sve je sravnjeno sa zemljom. Ovo može da se desi ponovo i mi paori očekujemo od nadležnih odgovore na pitanja da li su rakete ispaljene i zašto nema dovoljno raketa za lansirne stanice? Ne očekujemo finansijsku pomoć, već odgovor zašto nema dovoljno raketa. Želimo da se ovakve štete više ne događaju, jer još je toplih dana kada su oluje moguće, a septembar je daleko“, objašnjava Gospodinački nezadovoljstvo poljoprivrednika ovog kraja.

Sada su na sceni predstavnici lokalnih samouprava od kojih poljoprivrednici koji su pretrpeli štetu očekuju pomoć. Na zvaničnim portalima gradova i opština postavljene su informacije o tome kome se obratiti i na koji način preuzeti i popuniti obrazac za prijavu štete.

Proizvođači koji su osigurali proizvodnju sada čekaju predstavnike osiguravajućih kuća da procene štetu.

Šteta će biti procenjena, a možda i nadoknađena. Ukoliko paori i dobiju odštetu postavlja se pitanje imamo li efikasan sistem za zaštitu od grada. U mnogo slučajeva se pokazalo da nemamo. Da li možemo, i u kojoj meri, „prepisati“ organizaciju i sisteme koji postoje u zemljama koje vode računa o svakom posejanom i zasađenom hektaru? Od onih koji brinu za svoje poljoprivrednike. Neko će reći da nemamo dovoljno para za to. A, da li je u pitanju samo novac ili je ponešto i do nas?

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno

Budite u toku

Želite da Vas obaveštavamo o najnovijim vestima jednom nedeljno?

Pročitajte još