Trihineloza je parazitska bolest. Obavezno uzorkujte meso, a uzorak prekontrolišite u veterinarskoj stanici.
Svi oni koji vole da jedu meso, i to ono domaće, važno je da znaju da je jedini način da se zaštite od zaraze trihinelom da to meso prekontrolišu u veterinarskoj stanici.
U protivnom, rizik od zaražavanja okruglastim crvom iz roda Trichinella je veliki!
Trihineloza je vrlo ozbiljna parazitska bolest zbog čega treba ozbiljno voditi računa o pripremi jela sa svinjetinom i divljači.
Trihineloza je bolest uzrokovana embrionima Trichinella spiralis za vreme njihove migracije iz creva čoveka u mišiće, a praćena je povišenom temperaturom, jakim bolovima u mišićima i oticanjem lica.
Bolest je kod čoveka otkrivena 1835. godine u Londonu, a kod nas je prvi put registrovana 1923. godine u Zemunu.
Trihinela se može razvijati samo kod sisara i to mesojeda i svaštojeda. Toj grupi pripada i čovek. On najčešće oboli konzumacijom zaraženog svinjskog mesa, a svinje najčešće konzumacijom zaraženih pacova ili otpadaka zaraženog svinjskog mesa, podseća Predrag Popov, dipl. inž. stočarstva.
Pročitaj još:
- Šuštavac je bolest goveda, ali i svinja, koza i ovaca
- Za sprečavanje širenja AKS i nadoknadu štete obezbeđeno dodatnih 500 miliona dinara
- Kako zaštititi površinske i podzemne vode od zagađenja iz stočarske proizvodnje
- Prijave za podsticaje za priplodna grla podneti do 15. septembra
- Zbog afričke kuge svinja izvršeno 290.000 aktivnih nadzora
Svinjsko meso koje nije dovoljno termički obrađeno bilo dejstvom visokih ili niskih temperatura, a u sebi sadrži učaurene larve trihinele jedini je uzročnik pojave trihineloze kod ljudi.
Od domaćih životinja oboljevaju još psi i mačke, a od divljih pacovi, divlje svinje, lisice, jazavci i medvedi.
Trichinella spiralis je mala valjkasta glista čiji je mužjak dužine 1,4-1,6 mm i širine 0,04 mm, a ženka je krupnija dužine 3-4 mm i širine 0,06 mm.
Konzumacijom zaraženog mesa unose se učaurene larve, koje se u procesu varenja oslobađaju opne i izlaze iz njih u crevima gde dolazi do razvoja u odrasle jedinke i kasnije do razmnožavanja.
Ženke rađaju žive larve duboko u sluzokoži tankog creva, odakle se ove šire po celom organizmu putem krvi, limfe ili direktno kroz vezivno tkivo.
Larve se kreću kroz organizam do poprečno-prugaste muskulature i učaure se u mišićnim vlaknima, najčešće muskulaturi za žvakanje, mišićima oka i grkljana i međurebarnim mišićima.
Dešava se da napadne i srčani mišić, što ima opasnije posledice po zdravlje.
Preventiva:
– svinje se moraju gajiti u zatvorenim objektima, da ne dođu u kontakt sa pacovima, a njih treba eliminisati redovnom deratizacijom,
– obavezan pregled mesa kod veterinara, čime se ustanovljava prisustvo trihinele, a materijal iz kojeg se najbolje determiniše je deo dijafragme gde je koncentracija larvi najveća, napominje Popov.