Pretraga
Pretraga

Stanje ozimih žita: Za sada niska brojnost štetočina, potrebni redovni pregledi parcela

U zavisnosti od vremena setve i raspoložive vlage u zemljištu stanje ozimih žita je različito, u fazama od nicanja do razvoja prvih listova Nedostatak padavina...

U zavisnosti od vremena setve i raspoložive vlage u zemljištu stanje ozimih žita je različito, u fazama od nicanja do razvoja prvih listova

Nedostatak padavina tokom pripreme zemljišta i setve značajno je otežao zasnivanje useva ozimih strnih žita ove jeseni. Prognozno-izveštajna služba zaštite bilja (PIS) navodi da su nepovoljni uslovi za obradu zemljišta i nedostatak vlage uslovili produžetak rokova setve u pojedinim proizvodnim područjima.

Na lokalitetima na kojima je bilo padavina, kao i na parcelama sa mogućnošću navodnjavanja, setva je obavljena tokom prve dekade oktobra. U zavisnosti od vremena setve i raspoložive vlage u zemljištu, usevi se trenutno nalaze u različitim fazama razvoja, od nicanja do razvoja prvih listova, dok je na značajnom delu planiranih površina setva još u toku.

Preporuke PIS, stanje ozimih žita

Lisne vaši i cikade – rizik od  prenošenja virusnih oboljenja

Vizuelnim pregledom poniklih useva strnih žita registrovan je sam početak naseljavanja krilatih formi lisnih vaši (Aphididae) i cikade Psammotettix alienus. Njihova brojnost je za sada veoma niska, a prisustvo je uočeno uglavnom na rubnim delovima parcela, i trenutno je ispod praga štetnosti.

stanje ozimih zita
Foto: PIS

Pored direktnih šteta koje nastaju sisanjem biljnih sokova, ove štetočine predstavljaju značajan rizik zbog svoje uloge u prenošenju biljnih virusa. Lisne vaši mogu prenositi virus žute patuljavosti ječma (Barley yellow dwarf virus – BYDV), dok je cikada Psammotettix alienus poznata kao prenosilac virusa patuljavosti (kržljavosti) pšenice (Wheat dwarf virus – WDV). Zaražavanje biljaka u ranim fazama razvoja može imati značajne posledice po dalji razvoj useva.

Za sada se hemijske mere suzbijanja ne preporučuju

S obzirom na specifične uslove ovogodišnjeg zasnivanja useva, i malu zastupljenost poniklih biljaka u ataru, preporuke PIS su:

  • Redovni pregledi useva – počev od nicanja, potrebno je redovno pregledati parcele i pratiti pojavu i brojnost lisnih vaši i cikada.
  • Posebna pažnja rubnim delovima parcela – preglede usmeriti i na ivice parcela, gde se štetočine često prve uočavaju tokom naseljavanja useva.
  • Pregledi u najtoplijem delu dana – kada je aktivnost štetočina najveća.

Prema EPPO standardu PP 2/11(1), prag štetnosti za lisne vaši u navedenim fazama razvoja iznosi 10% biljaka naseljenih jednom ili većim brojem vaši. Za cikadu Psammotettix alienus prag štetnosti nije utvrđen prema istom EPPO standardu, dok se u pojedinim zemljama u okruženju primenjuje prag od pet cikada po kvadratnom metru.

Za sada se hemijske mere suzbijanja ne preporučuju, s obzirom na veoma nisku brojnost registrovanih štetočina i njihovo prisustvo ispod praga štetnosti. Dalji razvoj populacija zavisiće od vremenskih uslova, naročito temperature, koja direktno utiče na aktivnost i dinamiku razvoja ovih insekata.

PIS će nastaviti sa praćenjem stanja na terenu i blagovremeno obaveštavati proizvođače o eventualnoj potrebi za sprovođenjem mera zaštite.

PROČITAJTE: Glodari u poljima i mere za njihovo suzbijanje

Pratiti aktivnost poljskih glodara

rupa od glodara

Tokom vizuelnih pregleda useva ozimih strnih žita registrovano je i prisustvo pojedinačnih rupa poljskih glodara, odnosno poljskog miša i poljske voluharice, u I kategoriji brojnosti (veoma niska brojnost).

Imajući u vidu da je na značajnom delu površina setvi prethodila redukovana obrada zemljišta, kao i da su među zastupljenim predusevima bili kukuruz i suncokret, postoji mogućnost povećanja brojnosti poljskih glodara u narednom periodu. Zbog toga je važno redovno pratiti njihovu aktivnost i blagovremeno proceniti potrebu za primenom mera suzbijanja.

Prag štetnosti podrazumeva brojnost aktivnih rupa u II kategoriji:

  • 10–500 aktivnih rupa po hektaru za poljsku voluharicu, odnosno
  • 10–50 aktivnih rupa po hektaru za poljske miševe, kada se mogu primeniti registrovani mamci na bazi cink-fosfida.

Važno: Zbog rizika od trovanja ptica, divljači, domaćih životinja i drugih neciljanih organizama, rodenticide je potrebno primenjivati uz strogo poštovanje deklaracije i uputstva za primenu. Mamci se ne smeju primenjivati na način koji omogućava njihov pristup neciljanim organizmima. Nakon ubacivanja mamaka u rupe, iste treba OBAVEZNO ZATRPATI!

Sve preporuke PIS

Podeli sa prijateljima:

Preporučeno