Registrovano prisustvo simptoma mrežaste pegavosti lista ječma i pepelnice žita. Pregledajmo ozime useve.
Vizuelnim pregledom useva registrovano je prisustvo simptoma mrežaste pegavosti lista ječma (Pyrenophora teres) kao i pepelnice žita (Erysiphe graminis), saopštila je Prognozno-izveštajna služba zaštite bilja AP Vojvodina, RC Zrenjanin.
Usevi ječma se nalaze u fazi bokorenja.
Pregledom useva pšenice, iz optimalnog roka setve, koja je sada u fazi bokorenja (drugo stablo je vidljivo), registrovano je prisustvo simptoma pepelnice žita (prouzrokovač Erysiphe graminis) na 4 % biljaka.
Pepelnica žita
U usevima pšenice iz kasnih rokova setve koje su u fazi tri razvijena lista, nisu registrovani simptomi biljnih bolesti.
Pročitaj još:
- Evropska komisija 13. oktobra glasa za ili protiv upotrebe glifosata
- Seme korovskih biljaka - Vitalnost semena kod nekih korova i do 70 godina
- Zašto je važna operacija podrivanja, kada se obavlja, na kojoj dubini i kojim oruđem?
- Zaštita uljane repice od repičine lisne ose - Prag štetnosti jedna pagusenica po biljci
- Žetva suncokreta i analiza zdravstvenog stanja tokom proizvodne 2023. godine na terenu srednjeg…
Da se podsetimo – Mrežasta pegavost ječma (Pyrenophora teres)
Početni simptomi mrežaste pegavosti javljaju se se na lišću u vidu zelenkasto vodenastih pega.
Pege se kasnije uvećavaju i izdužuju postaju bledo žute, a potom i mrke. Oko pega javlja se hlorotični oreol, a unutar njih se zapažaju tamne linije povezane u vidu mreže.
Na ječmu su simptomi vidljivi na listovima, lisnim rukavcima i zrnima. Zaraženi deo zrna postaje mrke boje.
Gljiva se održava na biljnim ostacima i na zaraženom semenu. Vlažno i hladno vreme pogoduje razvoju patogena.
Prouzrokovač mrežaste pegavosti ječma razvija se u širokom temperaturnom rasponu od 3-31 °C (optimum 18-24 °C). Optimalna sporulacija gljive je oko 20 °C. Dugi topli i sušni period zaustavlja širenje bolesti.
Na ovaj način smanjuje se asimilativna površina samim tim i prinos koji može biti umanjen i do 25 %.
Foto: PIS