Od toga kako i kojim đubrivima đubrimo naše njive u mnogome zavisi krajni rezultat proizvodnjih procesa.
Da li zemljištu i biljkama dajemo baš ono što im treba, ili ovu važnu agrotehničku operaciju uradimo, onako, proizvoljno?
Zašto je važno da obratimo pažnju na vreme i način primene đubriva i koje greške pri ovoj operaciji najčešće činimo, a možemo ih izbeći, saznajemo od Svetlane Jerinić iz PSSS.
Pravilno đubriti njive – prioritet poljoprivrednika
Đubrenje poljoprivrednih kultura je jedna od najvažnijih mera za dobijanje visokih prinosa i kvalitetnog proizvoda.
Pravilna primena đubriva u biljnoj proizvodnji je važna i nezaobilazna mera.
U odnosu na druge mere 50 % više utiče na prinos gajenih biljaka. U ukupnim troškovima biljne proizvodnje učestvuje sa oko 30 %. Zbog svega toga, đubrenju se mora posvetiti velika pažnja.
Međutim, u našoj zemlji većina proizvođača đubrenje obavlja napamet, proizvoljno, na osnovu iskustva ili navika.
Da bi ova mera bila korisna, kako sa aspekta ekonomičnosti same proizvodnje, postizanja visokih i kvalitetnih prinosa, tako i sa aspekta zaštite ekosistema, mora se obavljati na pravi način.
Najčešće greške koje činimo vezano za đubrenje parcela i kako da ih otklonimo
Najčešće greške koje prave naši poljoprivrednici vezane su za vreme i način primene đubriva.
Vreme primene đubriva najčešće se određuje prema osobinama biljnih hraniva koja se unose đubrenjem.
Redak je slučaj da poljoprivredni proizvođači u Kolubarskom okrugu prilikom osnovne obrade zemljišta unose fosforna i kalijumova đubriva.
Fosfor i kalijum u zemljištu su veoma slabo pokretni.
Granule đubriva kreću se najviše 5 cm, a na težim zemljištima i manje. Zato je potrebno da se određena količina NPK đubriva (1/3 do 1/2) zajedno sa stajskim đubrivom, zaore na određenu dubinu (25 do 30 cm) kako bi se dovela u zonu korenovog sistema, odakle ih biljke mogu usvajati.
Đubrenje u osnovnoj pripremi zemljišta za jare useve u najvećem broju slučajeva obavlja se u jesenjim i zimskim mesecima.
Za jare useve (kukruz, soja, suncokret) potrebno je koristiti formulacije đubriva sa nižim sadržajem azota, npr. Eliksir (NPK 5:10:15; 8:15:15; 7:20:30; 8:16:24; 8:24:24; 6:12:24 i dr.), Fertil (NPK 9:15:15; 5:16:24; 5:24:16; 5:15:30; 8:16:24; 8:26:26 i dr.), Yara (NPK 6:12:18; 8:16:24; 5:5:18; i dr.).
Preostala potrebna količina fosfora i kalijuma, kao i deo azota unosi se u zemljište u prolećnim mesecima sa predsetvenom pripremom zemljišta.
Prilikom osnovne obrade zemljišta za ozime useve unosi se 2/3 do celokupne potrebne količine fosfora i kalijuma i 30-40 % potrebne količine azota. Međutim, u nekim uslovima sa istim efektima ove količine NPK hraniva mogu se primeniti i u predsetvenoj pripremi zemljišta, dok se preostali azot unosi prihranjivanjem.
Za đubrenje u predsetvenoj pripremi koriste se formulacije sa višim sadržajem azota npr. Eliksir (NPK 15:15:15 i dr.), Fertil (NPK 10:10:20; 15:15:15 i dr.), Yara (NPK 12:12:17; 14:10:20; 5:5:18; 15:15:15; 16:16:16 i dr.).
Vreme primene đubriva
Pored izbora odgovarajuće količine i formulacije đubrive, važan momenat je i vreme primene. Biljna hraniva koja se unose mineralnim đubrivima biljkama treba da budu dostupna u fazi porasta ili razvića.
Da bi bila dostupna potrebno je vreme da se hraniva iz đubriva transformišu u pristupačne oblike. U zavisnosti od vrste đubriva taj period može biti duže ili kraći.
Vegetacioni period nekih gajenih biljaka je jako dug, tako da se obezbeđenost hranivima ne može toliko dugo održavati.
Zbog svega toga potrebno je podesiti vreme primene đubriva imajući u vidu zemljišne osobine, stanje hraniva u njemu, osobine đubriva, kao i potrebe gajenih biljaka.
U proizvodnji vreme primene đubriva tesno je povezano sa agrotehničkim merama, odnosno osnovnom obradom, predsetvenom pripremom zemljišta, međurednim kultiviranje, sadnjom voćaka i sl.
Vreme primene đubriva najčešće se određuje prema osobinama biljnih hraniva koja se unose đubrenjem.
Azot u đubrivima se nalazi u nepristupačnim oblicima, već mora preći u pristupačne oblike sve do nitrata. Zbog velike pokretljivost azota u zemljištu podložan je ispiranju, te se standardna azotna đubriva ne unose odjednom, nego u više navrata.
Složena đubriva koja su namenjena osnovnom đubrenju moraju sadržati azot u amidnom ili amonijačnom obliku.
Primena azota pred setvu, zajedno sa setvom ili u prihranjivanju zahteva njegovo brže delovanje, pa se unosi u amonijačnom i nitratnom obliku, ili pak samo nitratnom. Zajedno sa setvom treba izbegavati UREU, jer može delovati štetno na klicu.
Fosfor u zemljištu lako prelazi iz rastvorljivih u manje rastvorljive oblike. Slabo je pokretan, dobro se vezuje za adsorptivni kompleks zemljišta.
U zemljištu ne stvara povećane, niti štetne količine, može se upotrebiti u jednom navratu u povećanoj količini. Zbog slabe pokretljivosti potrebno ga je osnovnom obradom uneti na željenu dubinu.
Kalijum je kao i fosfor slabo pokretljiv u zemljištu. Dobro je vezan za adsorptivni kompleks, pa čak može doći i do njegove štetne fiksacije. Kao i fosfor potrebno ga je uneti osnovnom obradom na željenu dubinu.
