Претрага
Претрага

Načini đubrenja

U zemljištu se nalaze biljna hraniva koja su obično nedovoljna za intenzivan rast i razvoj gajenih biljaka, odnosno za korišćenje genetskog potencijala za rodnost i...

utovar djubriva
Galenika

U zemljištu se nalaze biljna hraniva koja su obično nedovoljna za intenzivan rast i razvoj gajenih biljaka,

utovar djubriva

odnosno za korišćenje genetskog potencijala za rodnost i postizanje maksimalnih prinosa, pa se javlja nedostatak biljnih hraniva.

Nedostatku biljnih hraniva doprinosi i stalno iznošenje hraniva prinosom, ispiranjem padavinama u dublje slojeve zemljišta, odnošenjem hraniva površinskom erozijom i prevođenjem biljnih hraniva u teže pristupačna jedinjenja. Zato je za postizanje stabilnih i visokih prinosa biljaka neophodno unošenje biljnih hraniva putem đubriva u većim količinama.   

Osnovni zadatak đubrenja jeste da se zemljište učini što plodnijim i da se biljnim kulturama osiguraju biljna hraniva u dovoljnim količinama od početka do kraja vegetacije.   

Prema zadacima koji se žele rešiti đubrenjem postoje dva osnovna pravca đubrenja:

  1. Osnovno đubrenje (koje može biti osnovno i meliorativno)
  2. Dopunsko đubrenje (startno i prihranjivanje)     

Osnovnimđubrenjem se unose đubriva u ornični sloj zemljišta da ona budu na raspolaganju biljnoj kulturi za ceo, ili za deo, vegetacionog perioda. Pri osnovnom đubrenju u zemljište se pri izvođenju osnovne obrade unose organska i mineralna đubriva. Preporučuje se da se pri osnovnom đubrenju daje organsko đubrivo za nekoliko vegetacija i sva količina fosfornih i kalijumovih đubriva namenjena za jednu vegetacionu sezonu.     

Meliorativno đubrenje ima za zadatak da popravi zemljište, odnosno ukloni neki nedostatak u zemljištu. Obično se izvodi sa meliorativnom obradom. Vrste meliorativnog đubrenja su: humizacija, kalcifikacija, fosfatizacija, kalizacija.      

Startnođubrenje ima zadatak da pruži gotovu biljnu hranu klijancima i dalje usevu u stadijumu nicanja. Prema preporukama količine startnih đubriva ne bi trebale da pređu više od 10-15 % ukupno planiranih količina hraniva za neku biljnu kulturu.      

Prihranjivanjeje vrsta dopunskog đubrenja pri kojoj se biljci u toku vegetacionog perioda obezbeđuju lako usvojiva biljna hraniva. Prihranjivanje se može obavljati na više načina: unošenjem praškastih i granulisanih đubriva u zemljište, folijarno, unošenjem preko sistema za navodnjavanje (fertirigacija).           

Snežana Stojković Jevtić, dipl. inž.

psss.rs

Preporučujemo da pročitate i Đubrenje voćaka

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno