Претрага
Претрага

Gljiva trud može da naraste u širinu i do 40 centimetara

Trud, bukov trud ili kresiva guba (lat. Fomes fomentarius) je gljiva listopadnih šuma. Izaziva truljenje drveta. Koristi se u pčelarstvu. Drvenastu gljivu trud lako prepoznajemo...

Galenika

Trud, bukov trud ili kresiva guba (lat. Fomes fomentarius) je gljiva listopadnih šuma. Izaziva truljenje drveta. Koristi se u pčelarstvu.

Drvenastu gljivu trud lako prepoznajemo na listopadnom drveću, jer je „zalepljena“ za stablo i ima oblik školjke, odnosno konjskog kopita. Najčešće je vidimo na stablima bukve, graba, topole, breze i hrasta.

Ona je parazit, a micelijum prodire u drvo kroz oštećenja na stablima i granama. Nakon dve, tri godine od početka zaraze na kori drveta se vide tela gljive koji neprekidno rastu. Posledice su truljenje i raspadanje drveta. Nakon što drvo odumre trud nastavlja da razgrađuje materijal drveta pretvarajući ga u humus.

U zavisnosti od uslova sredine i supstrata gljiva može biti debljine i do 25 centimetara, a u širinu može da naraste i do 40 centimetara. Tvrda je, po površini koncentrično talasasta, braon boje. Neretko je teško skinuti sa stabla ili debla. Najbolje je brati je kada na drvetu nema lišća.

trud gljiva

Trud nije jestiv

Ova gljiva se od davnina koristila za pripalu vatre. Inače, naziv biljke potiče od latinske reči Fomentum koja znači paljenje vatre. Nije jestiva, ali se koristila u medicinske svrhe, što je zabeležio i Hipokrat. Bogata je jedinjenjima koja imaju antibakterijska i antiviralna svojstva, a pojedini narodi je više vekova koriste u tretmanu različitih oboljenja. Zabeleženo je i da se koristi za izradu tkanina i kao izolacioni materijal u građevinarstvu, pa i u procesima prečišćavanja otpadnih voda.

Ekološko sredstvo za dimljenje košnica

Ova gljiva se koristi u pčelarenju za ekološko dimljenje košnica i umirivanje pčela. Ne škodi pčelama, čoveku i životnoj sredini.

dimilica pcelinak

Kako pripremiti trud za dimljenje?

Gljivu najpre iseći na odgovarajuće dimenzije kako bi se delovi mogli složiti u dimilicu. Zatim osušiti. Iskusniji pčelari iseckani trud pre sušenja skuvaju u vodi sa dodatkom pepela. Na taj način dobija se bezbedniji proizvod jer se kuvanjem uništavaju štetne bakterije.

Osušena gljiva može se čuvati godinama. Pčelari kažu da se paljenjem truda stvara dim koji manje iritira oči i sluznicu nosa, što im omogućava lakši rad. Takođe, dim ove gljive bolje pada na dno košnice.

Foto: A. Mihajlović

Preporučujemo: Zelena pupavka, najvažnija otrovna gljiva i njene dvojnice

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno

Budite u toku

Želite da Vas obaveštavamo o najnovijim vestima jednom nedeljno?

Pročitajte još