Poslednja nedelja juna i početak jula su pravo vreme za rasađivanje kupusnjača. Zemljište pre sađenja prekopati (ukoliko je sabijeno i siromašno humusom) i nađubriti
Ova velika familija obuhvata kupus, glavičasti kelj, kelj pupčar, lisnati kelj (raštan), karfiol, brokoli, kineski i pekinški kupus, kelerabu ali i rozkvu, repu, rukolu.
Većina kupusnjača pripada vrsti Brassica oleracea (izuzev rotkve, repe, rukole) ali se međusobno veoma razlikuju. U slučaju karfiola i brokole se koriste nerazvijene cvasti, a kod kelerabe sočna, zadebljala stabljika, dok kelj pupčar duž stabla ima male glavice koje podsećaju na kupus.
Sadnja kupusnjača
Zemljište pre sađenja prekopati (ukoliko je sabijeno i siromašno humusom) i nađubriti. Sadilicom napraviti rupu u zemlji, sipati kompost ili stajnjak i zasaditi biljku. Blago utisnuti zemlju oko stabljike i zaliti. Biljke se sade na razmaku od 20-50 cm, a između redova razmak iznosi 20-60 cm. Držati biljke zasenjene bar 24 sata. Posle presađivanja biljka počinje ubrzano da razvija lišće, a glavica počinje da se razvija tokom poslednjih 4-7 nedelja.
Kupus traži puno vode, naročito od momenta kada započne sa zavijanjem glavice. Treba ga zalivati svakih 5-7 dana. Nakon sađenja voditi računa o pojavi kupusara, kupusnog moljca, kupusne vaši. Povrće može da se prihranjuje tečnim đubrivom od gaveza jer biljke razvijaju veliku lisnu masu. Kupusnjačama treba povremeno dodavati kompost kao i blitvi, celeru i praziluku.
Pomoću prirodnih sredstava za zaštitu brinuti o kupusnjačama, pojavi leptira kupusara npr. uvarak od paradajza štiti kupusnjače od leptira kupusara.
Ljiljana Vuksanović, PSSS
Izvor: Organsko baštovanstvo
