Osim klasičnog plodoreda (jedan usev po 1 parceli), međuusevi i mešovita sadnja predstavljaju takođe ključne elemente za optimiziranje međusobnog dejstva interakcije useva.
Plodoredi treba da uključe i gajenje poduseva, naknadnih i postrnih useva, gajenje međuuseva i ozimih pokrovnih useva, kao i druge modifikacije.
Tabelarni prikaz dobrog, zadovoljavajućeg i lošeg preduseva za pojedine vrste povrća
VRSTA | DOBAR | PREDUSEVZADOVOLJAVAJUĆI | LOŠ |
Paradajz i paprika | Višegodišnje trave, ozima pšenica, grašak, luk | Kupus,šargarepa | Paradajz, paprika, plavi patlidžan, spanać, krompir, krastavac |
Grašak | Pšenica, crni luk, krastavac, kupus, mrkva, paradajz | Bostan, krompir | Viš. trave, boranija, grašak |
Crni luk | Višegodišnje trave, ozima pšenica, grašak | Kupus, šargarepa | Crni i beli luk, praziluk, rotkva |
Šargarepa, peršun, celer | Ozima pšenica, vrežaste kulture, grašak | Paradajz, paprika, kupus | Šargarepa, peršun, celer, paštrnak |
Lubenica, dinja, tikva | Višegodišnje trave, leguminoze | Kupusnjače | Lubenica, dinja, tikva, paradajz, paprika |
Kupusnjače | Višegodišnje trave, leguminoze | Paradajz, paprika | Krastavac, tikve, kupusnjače |
U organskoj proizvodnji najčešće je gajenje združenih useva. Kombinacija zavisi od osobina zemljišta i cilja gajenja. Ovaj sistem je ekološki, racionalan, zahteva manja ulaganja i doprinosi smanjenju šteta od korova, bolesti i štetočina. Najčešće se kombinuju usevi sa različitim potrebama, različite razvijenosti korenovog sistema, stabla i listova. Združivanjem useva se povećava biološki biodiverzitet, a time i efikasnost plodosmene.
Autor: Jorgovanka Vlajkovac, dipl. inž.
psss.rs