Претрага
Претрага

Organska stočarska proizvodnja: Ishrana domaćih životinja

Organska stočarska proizvodnja zasniva se na iskorišćavanju pašnih površina, kabastih i koncentrovanih hraniva proizvedenih na organski način. Sistem držanja je slobodan što doprinosi boljem zdravstvenom...

krave na ispasi 2
Organska stočarska proizvodnja zasniva se na iskorišćavanju pašnih površina, kabastih i koncentrovanih hraniva proizvedenih na organski način.

Sistem držanja je slobodan što doprinosi boljem zdravstvenom stanju i omogućava ispoljavanje prirodnog ponašanja životinja. Prelaskom na organske sisteme stočarske proizvodnje može se značajno doprineti smanjenju zagađenja životne sredine, i očuvanju ekološke ravnoteže. Na našem području (Knjaževac, Sokobanja) postoje povoljni uslovi za organsku stočarsku proizvodnju. Postoji dovoljno površina pod pašnjacima, kao i oranica na kojima se može proizvoditi krmno bilje u organskim uslovima proizvodnje.

U organskoj stočarskoj proizvodnji bez upotrebe sintetičkih i veštačkih supstanci

U organskom sistemu stočarske proizvodnje svi proizvodi su proizvedeni, bez upotrebe sintetičkih i veštačkih supstanci. Prema našem Pravilniku o metodama organske stočarske proizvodnje u ishrani životinja zabranjena je upotreba stimulatora rasta, apetajzera, veštačkih boja, uree, mikroorganizama (osim onih definisanih Pravilnikom), sintetičkih amino-kiselina, klaničnih otpadaka, životinjskog izmeta, sintetičkih vitamina i provitamina, i drugih supstanci sintetičkog porekla.
 

Zakonske odredbe

Zakonske odredbe koje se odnose na ishranu domaćih životinja u organskoj stočarskoj proizvodnji, a propisuje ih Pravilnik koji reguliše ovu oblast, glase:

– U organskoj proizvodnji, sve potrebe životinja u pogledu ishrane u različitim periodima razvoja moraju biti ispunjene.

Obrok je izbalansiran prema potrebama životinja, radi obezbeđenja uravnoteženog rasta, razvoja i dobrog zdravlja životinja. Hrana se priprema u formi koja dozvoljava životinjama da iskažu prirodne navike u ishrani i zadovolje svoje potrebe. Sveža voda i hrana treba da budu dostupne životinjama tokom celog dana.

– Životinje se hrane organski proizvedenom hranom.

Hrana za životinje se najvećim delom dobija sa sopstvene organske proizvodne jedinice. Do 30% sastava obroka mogu činiti hraniva koja se dobijaju iz proizvodnih jedinica u prelaznom periodu. Procenat nabavljene hrane može biti do 60% ukoliko se hrana nabavlja iz organske proizvodne jedinice.

– Ishrana mladunčadi sisara se zasniva na majčinom mleku ili organski proizvedenom mleku sopstvene vrste.

Period ishrane mlekom teladi i ždrebadi traje 3 meseca, jagnjadi i jaradi 45 dana, a kod prasadi 40 dana. Ukoliko nije moguća ishrana majčinim ili organski proizvedenim mlekom sopstvene vrste, savezni inspektor može dozvoliti upotrebu mleka sa konvencionalnih farmi. Korišćenje zamena za mleko nije dozvoljeno.

– Uzgoj preživara se zasniva na maksimalnom korišćenju ispaše, a u skladu sa dostupnim pašnjačkim površinama u različitim periodima godine.

Najmanje 60 % suve materije obroka mora da potiče od krmnog bilja, sveže ili sušene kabaste hrane ili silaže.

– Organska proizvodna jedinica može da nabavi najviše do 10% konvencionalnih hraniva za preživare, odnosno 20% za druge vrste životinja kada se ne može nabaviti hrana organskog porekla (izraženo u % suve materije obroka na nivou godine). Učešće konvencionalnih hraniva u obroku ne sme biti veće od 25% suve materije obroka.

– Dnevni obrok živine treba da sadrži najmanje 65 % žitarica.

– Krmno bilje, sveža ili sušena kabasta hrana ili silaža su deo dnevnog obroka za svinje i živinu.

– Pri konzerviranju stočne hrane mogu se koristiti konzervansi kao što su bakterije, gljivice, enzimi, mravlja, sirćetna, mlečna i propionska kiselina.

– U organskoj proizvodnji mogu se koristiti hraniva animalnog porekla ako su u skladu sa količinskim ograničenjima koje propisuje Pravilnik ili su proizvedena i pripremljena u skladu sa propisima koji regulišu organsku proizvodnju i to: sveže mleko, mleku u prahu, obrano mleko, obrano mleko u prahu, punomasno mleko, punomasno mleko u prahu, surutka, surutka u prahu, surutka u prahu sa malim sadržajem šećera, protein surutke u prahu (ekstrahovan fizičkom obradom), kazein u prahu, laktoza u prahu, riba, riblje ulje, autolizati, hidrolizati i proteolizati mekušaca ili ljuskara dobijeni dejstvom enzima u rastvorljivom ili nerastvorljivom obliku (daju se samo mladim životinjama), riblje brašno.

– Korišćenje mineralnih materija u ishrani životinja takođe je definisano Pravilnikom.

– Vitamini, provitamini i hemijske supstance sličnog efekta koje se koriste u ishrani životinja moraju da potiču od prirodnih materija. Kod monogastričnih životinja se mogu koristiti sintetički vitamini koji su po svom sastavu identični ili slični prirodnim.

– U organskoj proizvodnji u ishrani životinja mogu se koristiti enzimi, mikroorganizmi i aditivi odobreni Pravilnikom. Primena principa organske proizvodnje dovodi do povećanja troškova proizvodnje.

Osnovni problem, koji se javlja i u zemljama sa dužom tradicijom organske poljoprivrede, a prisutan je u našim uslovima jeste problem nabavke adekvatne količine hraniva proizvedenih po principima organske proizvodnje, sa odgovarajućim sertifikatima. To može biti i glavna otežavajuća okolnost, naročito u uslovima kada ne postoji formirano ili dovoljno razvijeno tržište za ovakve proizvode, što je velikim delom slučaj kod nas.

Korišćena literatura: Adamović,Stojanović,Grubić

PSSS Poljoservis Knjaževac                    
Neđeljko Pipović, dipl. ing. poljoprivrede
Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno