Naša zemlja ima ogromne potencijale za razvoj organske proizvodnje. Ali, potencijali nisu dovoljni. Prioritet je napraviti dobar sistem koji će omogućiti da svi koji žele da se bave ovom proizvodnjom u najkraćem roku počnu da proizvode.
„U periodu od samo nekoliko godina mogli bismo da dupliramo organsku poljoprivrednu proizvodnju. U Srbiji je više od 400 hiljada hektara u parlogu, a oko 2000 sela je napušteno. To ne mora biti tako, ako sistemski razvijamo organsku proizvodnju. Austrija je pre ulaska u Evropsku uniju, za samo četiri godine, uspela da 16.000 proizvođača prevede u organsku proizvodnju“, kaže Nada Mišković, predsednik Nacionalne asocijacije za organsku poljoprivredu „Serbia organika“.
Neophodna je dalja edukacija proizvođača organske hrane. Posebno treba ulagati u obrazovanje mladih. Mišković smatra da oni mogu biti sjajni menadžeri koji će organizovati proizvođače i cikluse proizvodnje i pomoći im u plasmanu proizvoda. Veliki je pomak što je već tri godine srednjoškolcima omogućeno da uče o organskoj proizvodnji u okviru posebnog predmeta, a od prošle godine i o preradi organskih proizvoda.
Od 2013. godine podsticaji za organsku proizvodnju su određeni Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Oni su 40% veći u odnosu na podsticaje koje mogu da ostvare proizvođači koji se bave konvencionalnom proizvodnjom, podseća savetnica za unapređenje razvoja organske proizvodnje u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, Jelena Milić.
Tržište je „gladno“ za proizvodima iz organske proizvodnje. Na inostranim tržištima najviše su traženi ratarski proizvodi, posebno soja. Na tržištu EU mogli bismo prodati i žitarice. Na domaćem tržištu, na specijalizovanim pijacama, najviše je organskog povrća i voća.
Proizvođači organskih proizvoda i oni koji će se baviti ovom proizvodnjom, moraju da razmišljaju o udruživanju. Povezivanjem u zadruge ili udruženja mogu povećati izvozne kapacitete.
Organska proizvodnja povezuje se sa multifunkcionalnim karakterom poljoprivrede i omogućava očuvanje sela, tradicije, izvorne kulture, starih zanata, razvoj seoskog turizma.
