Crvenilo pšenice – uzroci i kako umanjiti štete

Crvenilo psenice polje

 

Crvenilo pšenice. Da li ste primetili da se na mnogim usevima pšenice istovremeno moglo uočiti i žutilo i crvenilo? Isti usev gledan iz jednog smera izgledao je žut, a iz drugog smera crven. 

U toku jeseni i zime 2017/2018. godine na mnogim parcelama zasejanim pšenicom došlo je do pojave žutila i crvenila listova.

Promena boje listova uvek pokazuje da je usev izložen nekom stresu.

Problem je što proizvođači najčešće ne mogu sami da odrede koji je uzrok stresa, šta treba da preduzmu u vezi toga i kakve će posledice stres ostaviti na usev. Zbog toga se često dešava da preteruju sa đubrenjem, zaštitom i primenom biostimulatora.

O uzrocima crvenila pšenice, o greškama u agrotehnici koje su pojačale štetu i kako štete umanjiti saznajemo od savetodavca Ilije Bjelića (PSS Zrenjanin).

Uzroci crvenila pšenice

Žutilo na listovima pšenice je ove godine bilo posledica preduboke setve, jutarnjih mrazeva i, u malom broju slučajeva, nedostatka azota. Najveću štetu usevu pšenice će pričiniti preduboka setva.

Crvenilo pšenice se javilo kao posledica štetnog delovanja ostataka herbicida i velikog kolebanja temperature između dana i noći.

Treba reći da se na mnogim usevima istovremeno moglo uočiti i žutilo i crvenilo. Isti usev gledan iz jednog smera izgledao je žut, a iz drugog smera crven. Zbog toga se između ove dve pojave ne može uvek napraviti jasna razlika.

Crvenilo i antocijan

Pojava crvene boje na listovima je posledica nakupljanja biljnog pigmenta antocijana.

Antocijan je poznat kao pigment stresa. On je istovremeno pokazatelj stresa i odbrana biljaka od stresa.

Kada iz bilo kog razloga dođe do usporavanja rasta i razvoja biljaka, dolazi do pretvaranja neutrošenih šećera u antocijan. Ovaj pigment boji listove u crvenu, ljubičastu ili plavu boju. Od biljne vrste i uslova zavisi koja će se boja pojaviti.

Crvenilo psenice listovi

Ove jeseni i zime je na pšenici došlo do pojave i crvene i ljubičaste boje kao i raznih prelaza između ove dve boje. Pošto je crvena bila najčešća, opisanu pojavu ćemo nazvati crvenilo pšenice, iako ovaj naziv nije najbolji.

Crvenilo na vrhovima listova

Karakteristično za ovu zimu je veliko kolebanje temperature. Često se dešavalo da u toku istog dana minimalne temperature padnu ispod nule, a maksimalne da dostignu 15-18 stepeni. To je dovelo do pojave crvenila na vrhovima listova. Važno je znati da se ova vrsta crvenila javlja svake godine u manjoj ili većoj meri.

Ove zime su retki usevi bez crvenila, ali se ne treba plašiti negativnih posledica jer su usevi normalno razvijeni. Zbog toga, u vezi ove vrste crvenila ne moraju se preduzimati nikakve posebne mere.

Rano crvenilo pšenice

S druge strane, usevi će pretrpeti veliku štetu zbog crvenila koje se javilo odmah posle nicanja pšenice u oktobru i novembru. 

Crvenilo mlade psenice polje

Crvenilo pšenice na parceli u Banatu

Kakvi su simptomi ranog crvenila?

Ovi usevi primetno zaostaju u porastu i nisu se izbokorili. Na nekim parcelama je došlo do sušenja biljaka pa je usev poništen jer je bilo jasno da od njega neće biti ništa.

Šta je uzrok ove pojave? Nedvosmisleno je utvrđeno da je ova vrsta crvenila posledica štetnog delovanja ostataka herbicida. Radi se o herbicidima koji su primenjeni u predusevima za pšenicu. Štetno delovanje herbicida se javlja svake godine u manjoj ili većoj meri.

Međutim, najčešće se dešava da se prvi simptomi pojave tek na proleće kada dođe do kretanja vegetacije.

Zbog čega su se ove godine simptomi pojavili tako rano? Glavni uzrok rane pojave simptoma i velikih šteta je jako velika suša u 2017. godini. Ostaci herbicida zbog suše nisu mogli biti isprani u dublje slojeve niti razgrađeni od strane mikroorganizama.

S druge strane, proizvođači su pravili greške u agrotehnici koje su pojačale štetu.

Najčešće su pravljene sledeće greške:

  • Kasna primena herbicida. Na mnogim parcelama, gde je suncokret kasno zasejan, herbicidi su primenjivani jako kasno, čak i krajem maja.
  • Primena velikih doza herbicida. Slučajno ili namerno, herbicidi se često predoziraju. To je posebno opasno na zemljištu sa malim sadržajem gline i humusa. Zbog toga se na peskovitom zemljištu moraju primenjivati niže doze nego na ilovastom i glinovitom zemljištu koje se odlikuje većim sadržajem gline i humusa.
  •  Osnovna obrada se najčešće obavlja plitko, tanjiračom ili razrivačkim oruđima. Na taj način, herbicidi ostaju u površinskom sloju zemljišta.
  • Preduboka setva. Optimalna dubina setve za pšenicu je 3-5 cm. Dubina setve od 6-8 cm ili dublja, ove godine je pričinila veliku štetu jer jako iscrpljuje biljke prilikom nicanja.

U vezi sa predusevom treba reći da je ove godine šteta bila mnogo veća posle soje i suncokreta nego posle kukuruza.

Zbog čega je to tako? Očigledno je da su herbicidi koji se najčešće koriste u suncokretu i soji štetniji od onih koji se koriste u kukuruzu.

Takođe je primećeno da je posle suncokreta duboka setva bila češća nego posle kukuruza. Posle suncokreta se zemljište lepše obradilo i bilo je manje žetvenih ostataka nego posle kukuruza. Zbog toga su sejalice dublje sejale na suncokretištu nego na kukuruzištu.

Kako umanjiti štete od crvenila na pšenici?

Najvažnije pitanje u vezi crvenila je šta učiniti da se štete smanje?

Na oštećenim usevima treba sve agrotehničke mere kvalitetnije sprovoditi nego na neoštećenim usevima.

Od specifičnih mera treba spomenuti pojačanu azotnu ishranu na bazi analize zemljišta, valjanje kada krene vegetacija i primenu folijarnih đubriva i biostimulatora.

Međutim, važno je reći da ne treba preterati sa povećanim ulaganjem jer se ono, verovatno, neće vratiti. Oštećeni usevi nikada ne mogu postići prinos kao neoštećeni. Iskustvo nam pokazuje da smanjenje prinosa minimalno iznosi 20-30 %.

Važno je naglasiti da padavine u toku zime i proleća imaju veći značaj od agrotehnike. Bilo bi dobro da u toku zime padne što više kiše i snega kako bi se stvorile dovoljne rezerve vlage u zemljištu. Na taj način bi se značajno smanjile štete od ostataka herbicida.

 

 

Facebook
Twitter
LinkedIn

Slične vesti

Budite u toku

Želite da Vas obaveštavamo o najnovijim vestima jednom nedeljno?

Poljoprivredne kategorije

Najnovije vesti iz poljoprivrede