Претрага
Претрага

Agromeliorativno đubrenje izvodi se pre duboke obrade

Agromeliorativno đubrenje nakon agrohemijske analize zemljišta. Priprema zemljišta za sadnju voćki osnova je pravilnog zasnivanja zasada koji će više godina donositi plodove. Prilikom pripreme zemljišta...

stajnjak u selu
Galenika

Agromeliorativno đubrenje nakon agrohemijske analize zemljišta.

Priprema zemljišta za sadnju voćki osnova je pravilnog zasnivanja zasada koji će više godina donositi plodove.

Prilikom pripreme zemljišta za podizanja zasada potrebno je izvršiti niz agrotehničkih mera kako bi se mladim voćkama stvorili optimalni uslovi za razvoj, piše Mihajlo Žikić dipl. inž. voćarstva i vinogradarstva Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije.

Posle skidanja preduseva a pre duboke obrade izvodi se agromeliorativno đubrenje.

Da bi se ustanovile potrebne količine mineralnih i organskih đubriva potrebno je uraditi agrohemijsku analizu zemljišta.

Uzorkovanje za analizu zemljišta na parametre kontrole plodnosti

Đubrenje ima za cilj da se zemljištu popravi plodnost i da se zemljište dovede u stanje najpovoljnije za gajenje voćki prvih nekoliko godina, dok će se kasnije redovnom prihranom zasada nadoknađivati potrebne količine hraniva.

Hemijskom analizom zemljišta ustanovljava se sadržaj humusa, lakopristupačnog fosfora i kalijuma, sadržaj kreča, kiselost zemljišta.

Zemljište za uspešnu proizvodnju treba da ima najmanje 3 % humusa, 10 mg lakopristupačnog fosfora i 25 mg kalijuma, kiselost zemljišta treba da se kreće u granicama od pH 5 do 7, podseća Žikić.

Meliorativno đubrenje posle analize zemljišta

Nedostajuće količine mineralnih hraniva treba nadoknaditi meliorativnim đubrenjem.

Količine i formulacije đubriva zavise od rezultata analiza.

Za povećanje sadržaja humusa koristi se stajnjak u količini od 20 do 40 tona po hektaru.

Ukoliko su zemljišta kisela vrši se popravka tj. kalcifikacija sa mlevenim krečnjakom, dok količine zavise od kiselosti i tipa zemljišta.

Mineralna đubriva , stajnjak i krečni materijal se rasturaju po površini i unose se u zemljište dubokim oranjem.

Rigolovanje

Dubokom obradom se obezbeđuje zastupljenost hraniva i u dubljim slojevima zemljišta, poboljšava se vodni i vazdušni režim i stvaraju povoljni uslovi za razvoj korena.

Dubina rigolovanja zavisi od tipa zemljišta i voćne vrste koja se sadi i iznosi od 40 do 70 cm.

Rigolovanje treba obaviti kad je zemljište umereno vlažno. Ako se ore suviše vlažno zemljište dolazi do kvarenja mehaničke strukture zemljišta i kasnije teže pripreme za sadnju dok se kod suviše suvog zemljišta izvaljuju veliki busenovi koje je teško usitniti.

Da li Vas interesuje na koji način odmoriti umorno zemljište

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno