Neće više moći poljoprivrednici, ni oni pravi, ni ”fiktivni”, da zakupljuju stotine hektara državnih njiva, a pritom imaju tek pola hektara zemlje koja se vodi na njihovo ime, a u dvorištu često – nijedan traktor.
Obični paori, koji žele da zakupe zemljište u svojoj katastarskoj opštini onoliko koliko im je potrebno za normalan život, moći će da na licitacije idu bez bojazni da će se takmičiti sa ”sumnjivim licima”, lokalnim moćnicima koji, uz pretnje otkazom, teraju svoje radnike da licitiraju za njih.
Njima bi u kraj trebalo da stane novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, ako parlament da zeleno svetlo sadašnjoj verziji ovog dokumenta.
Naime, Nacrtom zakona o poljoprivrednom zemljištu, kako je za Dnevnik rečeno u Upravi za zemljište Ministarstva poljoprivrede, predviđena je novina koja reguliše maksimalnu površinu koja se može dati u zakup u prvom krugu javnog nadmetanja.
Po novom, registrovana poljoprivredna gazdinstva koja u vlasništvu imaju od pola do hektar njiva, u zakup će moći da uzmu najviše pet hektara. Oni koji imaju u vlasništvu od jednog do pet hektara, moći će da se nadmeću za najviše 20 hektara, a vlasnici pet do 20 ha njiva, imaće pravo da licitiraju do 50 hektara. Do 100 hektara moći će da zakupe registrovana poljoprivredna gazdinstva koja imaju u vlasništvu od 20 do 50 ha poljoprivrednog zemljišta, a na najviše 200 hektara moći da računaju poljoprivrednici koji u vlasništvu imaju preko 50 hektara oranica.
Poljoprivrednici u nekim vojvođanskim opštinama ogorčeni su zbog toga što ne mogu u nepravednoj trci za državno poljoprivredno zemljište da se bore s visprenim i verziranim takmacima, kakvi su kombinati, neke zadruge, moćni pojedinci.
Izvor: Dnevnik
