Ratari u Banatskom Novom Selu razgovarali o situaciji na tržištu uljarica, posebno suncokreta, i o mogućnostima za setvu uljane repice.
U ovom selu se svake godine proizvede najmanje 500 vagona merkantilnog suncokreta, a ponavlja se i scena u kojoj gazdinstva predaju, a ne prodaju suncokret otkupljivačima i gotovo nikad ne dobijaju obećanu otkupnu cenu ili cenu ravnu onoj u drugim regionima. Ratari u okolini Pančeva posle mršavog roda pšenice očekivali su solidniju zaradu od suncokreta. Rod će biti ispod proseka, a najavljene niske cene otkupa su prosto izazvale groznicu.
Ratari okupljeni u udruženje „Novoseljanski paori” juče su odlučili da pronađu nove partnere za kupovinu suncokreta, jer sa ponuđenom akontnom cenom od 34-36 din/kg nisu zadovoljni. U okolini Kovina ta cena je već 40 dinara, a prve količine ove uljarice izvezene su u Bosnu i Hercegovinu iz Srema i Bačke po 42 din/kg.
Za razliku od prošle godine, kada je i država usporavala izvoz zahtevom za specijalne potvrde kamiondžija, očekuju da toga neće biti i da neće biti zabrane izvoza suncokreta i soje.
Ratari u ovom selu znaju da postoje svi uslovi da ponude i potražnju određuju cenu bez monopolskog dogovora.
Pomalo ih brine poslovna politika u fabrici Dijamant, koja će, kako su rekli, izgleda otkupiti manje suncokreta nego lane.
Za rod suncokreta kažu da će iznositi svega trećinu od prošle žetve i da u ovom poslu neće pokriti troškove. Ceo postupak trgovine i ove godine neće se lako razmahati, jer su se ratari za repro materijal zadužili, upravo, isporukom suncokreta.
Prve količine suncokreta su otkupljivačima predata bez akontne cene ili je ona bila 34 din/kg.
– U ovo vreme prošle godine ratari u Srbiji takođe nisu znali otkupnu cenu za suncokret, dok je cena u Mađarskoj bila 316-320 evra/tona, Francuskoj 360 evra/tona, Rumuniji 336 evra/tona, Hrvatskoj 350 evra/tona uz podsticaje od 400 evra po hektaru. U Nemačkoj je tona suncokreta vredela 351 evra/tona – podsetio je Ardeljan Sorin, predsednik Udruženja „Novoseljanski paori”.
Ove sezone fabrika u Mađarskoj iz Srbije želi da uveze najmanje 20.000 tona, a fabrika u Bosni i Hercegovini oko 50.000 tona.
Za sve prerađivačke kapacitete u Srbiji, kao i prošle godine neće biti dovoljno zrna. U međuvremenu, na našem tržištu pojavilo se i jestivo ulje uvezeno iz Rusije – dobrog kvaliteta i po nižoj ceni od domaćeg.
Novoseljanskim ratarima dr Petar Mitrović, naučni saradnik Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, izneo je niz detalja o uslovima za proizvodnju uljane repice u ovom kraju.
On je naveo da zemljište odgovara za gajenje ove uljarice, ali da je neophodno poštovati sve agrotehničke mere – posebno pripremu zemljišta i đubrenje.
– Praksa je pokazala da je gajenje ove uljarice unosan posao ako se njen razvoj uklopi u pogodne vremenske prilike. Ovde u Banatu, u periodu setve i cvetanja, ima dovoljno padavina. Glavna opasnost su hladni vetrovi i to može uticati na izmrzavanje biljke – rekao je dr Mitrović.
Na jučerašnjem sastanku okupljeni paori su dali inicijativu da se pokrene postupak za osnivanje zadruge. Dogovoreno je da se sa Produktnom berzom iz Novog Sada ostvari saradnja u prodaji suncokreta.
Izvor: agroservis.rs