Претрага
Претрага

Prihrana pšenice – Kada i kako? Korektivnu prihranu obaviti 3-4 nedelje nakon prve

Prihrana pšenice je jedna od najvažnijih agrotehničkih mera u proizvodnji pšenice, od koje u velikoj meri zavisi dalji tok vegetacije i visina prinosa. U poslednje...

prihrana psenice njiva
Galenika

Prihrana pšenice je jedna od najvažnijih agrotehničkih mera u proizvodnji pšenice, od koje u velikoj meri zavisi dalji tok vegetacije i visina prinosa.

U poslednje vreme visoke cene azotnih đubriva proizvođače dovodi u dilemu da li i kako prihraniti pšenicu. Svaka preporuka za prihranu potiče od analize zemjišta i na osnovu količine azota određuju se količine i vrste đubriva, ističe Mira Miljković, savetodavac Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije. Kako je azot nosilac prinosa, njegov nedostatak u zemljištu uticaće na prinos. Azot je elemenat koji se ispira, a tokom jeseni i zime imamo dovoljno padavina. Azotna đubriva se moraju primenjivati ako se planiraju bolji prinosi žita.

cene djubriva 1

Kada prihraniti pšenicu?

Kraj januara i početak februara je vreme za primenu đubriva UREA i to ako zemljište nema kiselu pH vrednost, mada se sporo trasformiše i prelazi u lakopristupačan oblik tek za mesec dana, pa se retko i preporučuje.

Kraj februara i početak marta preporuka je za đubrivo KAN i AN. Brže su dostupni biljkama jer je 50% azota u njima lako dostupno, dok drugih 50% takođe mora da se trasformiše u prihvatljiv oblik. Koliko đubriva treba primeniti treba da pokaže analiza zemljišta, uz činjenicu da je za formiranje jedne tone prinosa neophodno 20-25 kg/ha čistog azota, naglašava Miljković.

Đubrivo UREA neće rešiti problem ukoliko je nedostatak azota više izražen i mora se primeniti AN ili neko slično đubrivo. AN se preporučuje za sve tipove zemljišta, a KAN za kisela zemljišta.

pšenica mala zelena

Prihrana pšenice u dva navrata

Nakon prve prihrane, veće količine od 60 kg/ha čistog azota, posle 3-4 nedelje pristupiti drugoj – korektivnoj prihrani. Optimalne količine azota treba da su dostupne biljkama u periodu kraj bokorenja – početak vlatanja, jer se tada određuje potencijal za budući prinos, dodaje savetodavac PSSS Miljković. Ukoliko se celokupna planirana količina primeni jednokratno, nedovoljno razvijene biljke neće moći da usvoje sav pristupačan azot. Obilne padavine ispraće taj azot u dublje slojeve i opet neće biti dostupan biljkama u kritičnim fazama. Zbog toga se prihrana preporučuje u dva navrata.

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno