U usevima paprike registruju se položena jaja pamukove sovice i jajna legla kukuruznog plamenca.
Neophodno je pregledati useve na prisustvo jaja ove štetočine, ali i pratiti polaganje jajnih legala kukuruznog plamenca, upozoravaju zaštitari bilja Prognozno-izveštajne službe (PIS)
Ukoliko se još uvek ne registruju jajna legla kukuruznog plamenca, a jaja pamukove sovice su prisutna, neophodno je sprovesti mere zaštite.
Polaganje jaja druge generacije kukuruznog plamenca
Pregledom useva merkantilnog kukuruza registrovano je prisustvo sveže položenih jajnih legala druge generacije kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis), poručuju zaštitari bilja PIS.
Proizvođačima kukuruza se preporučuje pregled useva radi registrovanja prisustva jajnih legala.
Obzirom da pragovi štetnosti (10 % biljaka sa jajnim leglima za merkantilni i 5 % biljaka sa jajnim leglima za semenski kukuruz) još uvek nisu postignuti, za sada se hemijske mere zaštite ne preporučuju.
DA SE PODSETIMO
Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis) je polifagna štetočina.
Najveće štete pravi na kukuruzu, ali i na drugim ratarskim i povrtarskim biljkama.
Usled napada ove štetočine prinos kukuruza može biti smanjen do 25 % i više.
Ovaj leptir ima izražen polni dimorfizam. Ženke su krupnije, svetlije boje, sa rasponom krila od 25-35 mm, dok su mužjaci tamniji, sa rasponom krila 20-30 mm.
Kod kukuruznog plamenca broj generacija varira od 1-5, u našim uslovima to je 1-2 generacije godišnje.
Prezimljava u stadijumu gusenice u kukuruzovini ili drugim biljnim ostacima.
Masovni let leptira počinje obično u doba metličenja kukuruza. Leptiri su aktivni u večernjim satima i noću.
Posle parenja ženke polažu jaja na naličje listova, pretežno uz glavni nerv liske. Jaja koja su položena su sitna, složena jedno do drugug, veličine do 0,5 mm.
Ispiljene gusenice su u početku belosive, sa crnom glavom, a kasnije potamne.
Dužina gusenica je 2,5 cm.
Nakon piljenja gusenice se kreću ka rukavcu listova, oštećujući lišće i praveći sitne otvore nepravilnog oblika. Oko rukavca listova ili u zoni klipova gusenice se ubušuju u stabljike.
Štete od prve generacije su na metlici, dršci klipa koja se lomi i ubušenja u stabljiku.
Gusenice druge generacije oštećuju listove, hrane se zrnom, buše stabljiku koja se lomi i pada.
Ako je vlažnost viša, usev zakorovljeniji a bujniji, štete su veće. Oštećeni klipovi su idealna meta za napad gljivičnih oboljenja.
Foto: PIS