Krmni sirak i sudanska trava su izrazito toploljubive biljne vrste, pa se sa setvom može početi poslednje dekade aprila.
Krmni sirak i sudanska trava su krmne biljke koje visokim prinosom i kvalitetom biomase zaslužuju značajno mesto u proizvodnji kabaste stočne hrane.
O značaju ovih biljaka za proizvodnju stočne hrane i tehnologiji proizvodnje piše Ivana Vasilijić dip. inž. ratarstva
PSS Zrenjanin.
Krmni sirak i sudanska trava u proizvodnji stočne hrane
Mogu se koristiti u svežem zelenom stanju, kao silaža i seno.
I pored velikog značaja, ove biljke su nedovoljno zastupljene u proizvodnji.
Ove vrste pod određenim uslovima oslobađaju cijanovodoničnu kiselinu (HCN), što ih čini potencijalno opasnim u ishrani domaćih životinja.
Kod novostvorenih sorti i hibrida sirka i sudanske trave, sadržaj HCN jedinjenja je genetski kontrolisan u granicama tolerancije, odnosno nalazi se u nivou koji nije toksičan za domaće životinje.
Pod određenim uslovima uspevanja, primenjene agrotehnike i načina iskorišćavanja može doći do promene kvaliteta biomase.
Tehnologija proizvodnje
Postoje određene specifičnosti u tehnologiji proizvodnje ovih vrsta počev od izbora preduseva, obrade zemljišta, đubrenja, vremena i načina setve.
Pojedine tehnološke operacije su vezane pre svega za način iskorišćavanja.
U našim agroekološkim uslovima mogu se sejati kao glavni, naknadni i postrni usevi, što uslovljava vreme i način izvođenja osnovne obrade, đubrenje, vreme i način setve, kao i vreme skidanja useva u zavisnosti od načina iskorišćavanja
Morfologija ovih biljnih vrsta (razvijenost korenovog sistema, savijanje listova, regulisanje transpiracije i dr.) i poreklo (Afrika) daju veliku tolerantnost na sušu i omogućavaju gajenje i u uslovima sa manjom količinom i neravnomernim rasporedom padavina.
Zahvaljujući dubokom, žiličastom korenu jake usisne moći, krmni sirak i sudanska trava mogu se uspešno gajiti na različitim tipovima zemljišta (slatine, peskovita i teža zemljišta) koji su za ostale biljne vrste manje pogodni.
Parcele na kojima se vrši setva moraju biti nezakorovljene, pošto prisustvo korova, a pogotovo divljeg sirka može biti jedan od razloga za povećanje sadržaja HCN u biljkama sirka i sudanske trave.
Osnovna obrada (vreme izvođenja i dubina) uslovljena je rokom setve i predusevom.
Krmni sirak i sudanska trava su veliki potrošači hranljivih materija, te imaju i veće zahteve za đubrenjem.
Mogu se đubriti stajnjakom i mineralnim đubrivima.
Količine đubriva zavise od stanja obezbeđenosti zemljišta pojedinim elementima i konkretnih agroekoloških, i vremenskih uslova (temperature i padavine).
Đubrenje vršiti na osnovu agrohemijske analize zemljiša, pri čemu posebnu pažnju obratiti na upotrebu azota i obezbeđenost zemljišta fosforom.
Veće doze azota, kao i debalans između sadržaja fosfora i azota u zemljištu imaju značajan uticaj na kvalitet biomase.
Način korišćenja sirka i sudanske trave u značajnoj meri utiče na izbor načina setve, gustinu useva, a samim tim i na primenjenu količinu semena.
Pri gajenju za proizvodnju silaže krmni sirak i sudanska trava zahtevaju najveći vegetacioni prostor po biljci (70 cm), jer je neophodno da zrno dostigne fazu fiziološke, odnosno mlečno-voštane zrelosti, zbog odgovarajućeg sadržaja suve materije.
Manji vegetacioni prostor je potreban za proizvodnju zelene mase i sena (12,5–25 cm).
U gustoj setvi biljke se izdužuju, stabljika postaje tanja i povoljnija za sušenje, a i hemijski sastav biljke povoljniji
Prilikom skidanja useva mora se voditi računa o vremenu i visini košenja.
Da bi se dobila kvalitetna masa i usev brže regenerisao košenje treba obaviti pre pojave cvasti ili metlica, na visinu 10-12 cm. Uz dobru obezbeđenost zemljišta vlagom, može se dobiti 2-3 otkosa.
Gajenjem ovih biljaka u redovnom roku setve, može se obezbediti kvalitetna stočna hrana za ishranu preživara, kontuirano od polovine jula do početka oktobra, odnosno do pojave prvih mrazeva.
Krmni sirak i sudanska trava su izrazito toploljubive biljne vrste, pa se sa setvom može početi poslednje dekade aprila.