Jara grahorica se brzo razvija i prosto guši korov tako da se herbicidi u borbi protiv korova i ne koriste ili vrlo retko.
Optimalan rok setve jare grahorice jeste poslednja dekada februara pa do kraja marta. Setvena norma je 120 kg/ha, međuredni razmak 12,5 cm, dubina setve 3-4 cm. Valjanje lakim valjcima nakon setve je obavezno.
Grahorica je značajna krmna biljka koja treba da ima mesto u planu setve svakog ozbiljnog poljoprivrednog proizvođača, a naročito stočara.
Koristi se za proizvodnju i dobijanje zelene krme koja se troši u svežem stanju, zatim kao seno ili silaža, a njeno seme se može koristiti i kao komponenta u krmnim smešama, podseća dipl. inž. poljoprivrede PSSS Miloš Nikoletić.
Upotrebljava se sve više kao visokovredno zelenišno đubrivo pošto daje veliku količinu zelene mase. Dobro razvijen korenov sistem popravlja zemljište jer živi u simbiozi sa bakterijama, što za posledicu ima obogaćivanje zemljišta azotom.
Grahorica je dobra predkultura za većinu ratarskih kultura.
Koren je vretenast i prodire duboko u zemljište. Stablo je visoko oko 50 cm, pa i više, lako poleže. Plod je mahuna, semenke su okrugle.
Grahorici najviše odgovaraju slabo kisela zemljišta.
Može doći na parcalu posle mnogih gajenih biljaka.
Najbolje je osnovnu obradu uraditi u jesen, a predsetvenu obradu neposredno pred setvu.
Košenje se obavlja kada se grahorica dobro razvije, a žitarice još ne otvrdnu.
Za proizvodnju silaže je najbolji trenutak kada ima puno obrazovanih mahuna, a potporni usev još nije procvetao.
Zbog sklonosti ka poleganju grahorica se ne seje čista , u čistoj kulturi, već u smeši sa raži, ovsom, ječmom ili pšenicom koji služe kao potporni usev.
Setvena norma je od 100-120kg/ha semena grahorice i 30-40 kg/ha ovsa ,ječma , raži ili pšenice.
Prva stiže smeša grahorice i raži , a poslednja smeša grahorice i ovsa.
Vreme setve za jaru grahoricu je od polovine februara do polovine marta i to od trenutka kada može da se uđe u parcelu.
Seje se na dubinu 4-6 cm i gusto na međuredni razmak od 14-16 cm. Posle setve obavezno povaljati zemljište, savetuje Nikoletić.
Grahorica se brzo razvija i prosto guši korov tako da se herbicidi u borbi protiv korova i ne koriste ili vrlo retko.
Količina hraniva koju treba dodati za postizanje prosečnih prinosa je 50 kg/ha azota, fosfora od 80-100 kg/ha i oko 120-130 kg/ha kalijuma.
Zbog ranog napuštanja parcele i ostavljanja zemljišta obogaćenog azotom preporučuje se da ako je moguće navodnjavanje te parcele treba uraditi postrnu setvu na primer silažnog kukuruza ili neke druge kulture.
Daje u prosečnoj godini 40-50 tona po hektaru zelene mase ili 6-7 tona sena po hektaru što je visok prinos i velika količina zelene mase ili sena.
Zbog tih prinosa, obogaćivanja zemljišta azotom i ranog napuštanja parcele i stvaranja mogućnosti za postrnu setvu grahoricu treba sejati na svakom poljoprivrednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom i koje želi da obezbedi kvalitetnu i cenovno povoljnu stočnu hranu.