Stajnjak odmah po rasturanju treba zaorati na odgovarajuću dubinu. Ako se stajnjak kasnije zaore nastaju veliki gubici
Stajsko đubrivo predstavlja organsko đubrivo bogato mikroorganizmima čiji se rad aktivira unošenjem u zemljište. Uneta organska materija se mineralizuje a njen produkt su humusne materije. Humus je izuzetno značajan u zemljištu i predstavlja regulator plodnosti zemljišta. Humus utiče na strukturu zemljišta, na vodni, vazdušni i toplotni režim. Teška glinovita zemljišta unošenjem organske materije postaju rastresita a peskovita vezanija i zaštićena od erozije. Mineralizacijom organske materije u zemljištu oslobađaju se biljna hraniva i ugljen-dioksid.
Pravilna primena
Najmanji gubici ako se đubrivo unese u jesen
Stajnjak može da se iznosi na parcelu u sva četiri godišnja doba. Iznošenje stajnjaka u letnjem periodu, usled visokih temperatura može da izazove velike gubitke ne samo zbog isparavanja vode i gubitaka amonijaka nego i brze mineralizacije. Đubrenje stajnjakom u jesen, pre osnovne obrade zemljišta, povoljno je jer su gubici pri iznošenju svedeni na minimum. U slučaju tople i vlažne zime i prilikom jesenjeg iznošenja stajnjaka može doći do ispiranja nitrita u dublje slojeve.
Pri zimskom iznošenju stajnjak se rastura po snegu ili smrznutom zemljištu. Gubici u to vreme, zbog niskih temperatura, beznačajni su ali su teškoće prilikom zaoravanja. Iznošenje stajnjaka u proleće pre drugih radova je povoljno, jer su gubici hraniva minimalni. Međutim, davanjem svežeg stajnjaka u proleće može da izazove azotnu depresiju.
Vrednost i količina stajnjaka
Đubrenje stajnjakom treba organizovati tako da iznošenje, rasturanje i zaoravanje budu sinhronizovani. Stajnjak odmah po rasturanju treba zaorati na odgovarajuću dubinu. Ako se stajnjak kasnije zaore nastaju veliki gubici. Vrednost odmah zaoranog stajnjaka posle rasturanja je 100 %, stajnjaka zaoranog šest sati posle rasturanja 80 %, a stajnjaka zaoranog posle 4 dana posle rasturanja 50 %.
Količina unetog stajnjaka zavisi od količine kojom raspolaže gazdinstvo, od osobina zemljišta i klime ali i kvaliteta stajnjaka i zahteva useva. Predložena količina unetog stajnjaka je od 8-10 t/ha. Stajnjak je azotno i kalijumovo đubrivo, dok je sadržaj fosfora niži. Iz stajnjaka se najbrže oslobađa kalijum i azot, dok fosfor sporije prelazi u pristupačan oblik. Stajnjak ima produženo dejstvo. Na teškim zemljištima dejstvo stajnjaka traje 4 godine, na ilovačama tri, a na lakšim zemljištima 2 godine.
Stajnjak ubrzava aktivnost zemljišne mikroflore, usled čega se popravlja njegova struktura. Mineralizacijom stajnjaka usled aktivnosti aerobnih bakterija, oslobađaju se i biljni hormoni, auksini i vitamini, koji deluju stimulativno na rast i razvoj biljaka.
Pripremila Radojka Nikolić, PSSS Kruševac
