Претрага
Претрага

Krompirov moljac: U toku je let leptira treće generacije

Krompirov moljac je u usevima! Najugroženije regije su Čačak, Leskovac, Pančevo, Vršac, Kraljevo, Kruševac i Niš. U poslednjih nekoliko godina, sa klimatskim promenama i porastom...

Galenika

Krompirov moljac je u usevima! Najugroženije regije su Čačak, Leskovac, Pančevo, Vršac, Kraljevo, Kruševac i Niš.

U poslednjih nekoliko godina, sa klimatskim promenama i porastom temperatura, najznačajnija štetočina u proizvodnji krompira je krompirov moljac (Phthorimaea operculella).

Prognozno-izveštajna služba zaštite bilja (PIS) objavila je preporuku proizvođačima krompira obzirom da su na terenu registrovani povećani ulovi odraslih jedinki krompirovog moljca. Koje mere kontrole treba sprovesti?

Na području Srbije, usevi krompira se nalaze u različitim fazama razvoja u zavisnosti od lokaliteta, sortimenta, vremena sadnje i intenziteta napada prouzrokovača bolesti, od vađenja krtola do različitih faza sazrevanja.

U toku je let leptira treće generacije krompirovog moljca

Na feromonskim klopkama registruju se povećani ulovi odraslih jedinki, a najugroženije regije su Čačak, Leskovac, Pančevo, Vršac, Kraljevo, Kruševac i Niš.

Ulazimo u rizičan period za zaštitu krompira od ove štetočine.

U periodu kada cima počinje da menja boju, a registruju se visoke brojnosti moljca na klopkama, neophodno je pored agro-tehničkih sprovesti i hemijske mere kontrole, poručuju iz PIS-a.

Mere kontrole krompirovog moljca

Proizvođačima stručnjaci Prognozno-izveštajne službe preporučuju sledeće mere kontrole krompirovog moljca:

  • Kod useva  gde je cima suva i zemljište bez korova, obavezno vaditi krompir  i čuvati ga u  skladištima  u kojima je kontrolisana temperatura (ispod 10°C). Skladišta krompira  moraju na svim otvorima biti obezbeđena gustim mrežama kako bi se sprečio ulazak odraslih jedinki i dalji razvoj moljca.
  • Krtole krompira nakon vađenja ne ostavljati na parcelama i u dvorištima već unositi u skladišta koja su dobro obezbeđena.
  • Na usevima gde cima još uvek nije propala preporučuje se stalno održavanje bankova kako bi se sprečilo stvaranje pukotina i zaštitile krtole pod zemljom.
  • Na parcelama gde se krompir neće uskoro vaditi, preporučuje se primena  hemijskih mera zaštite: Coragen 20 SC (hlorantraniliprol) 0,15-0,2 l/ha (karenca 14 dana) + Decis 2,5 EC 0,3-0,5 l/ha (karenca 7 dana).

S obzirom da su uslovi i dalje veoma povoljni za razvoj proizrokovača bolesti, preporučuje se nastavak hemijske zaštite preparatima sa kraćom karencom.

Foto: PIS

Podeli sa prijateljima:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporučeno