Radove na pčelinjaku treba isplanirati najmanje na jednu proizvodnu godinu i nastojati da se svaki posao iz tehnologije pčelarenja obavezno obavi.
Savremena poljoprivredna praksa u svetu i kod nas potvrđuje da pčelarstvo u poljoprivredi i u agroindustrijskom kompleksu u celini ima višestruki proizvodni i ekonomski značaj. Ova proizvodnja ima sve veći značaj u ostvarivanju politike i programa ekonomske stabilizacije.
O načelima kojih se trebamo pridržavati ukoliko želimo da se bavimo pšelarstvom piše Nenad Stefanović diplomirani inženjer poljoprivrede PSSS Leskovac.
Med predstavlja posebno značajan i kvalitetan proizvod u ishrani jer ima svojstva preventivnog i dijetoterapeutskog sredstva u ishrani ljudi. U njemu su sadržani voćni i grožđani šećer, mikroelementi, enzimi, vitamini i dr.
Pojačana orijentacija u razvoju pčelarstva u našoj poljoprivredi, predstavlja značajnu šansu i u pogledu uslova za povećanje dohotka i poboljšanje ekonomskog položaja individualnih farmera i radnika.
Ali sve ovo treba ostvariti putem udruživanja u neka udruženja (zadruga) kako bi zajednički nastupali na tržištu i osvarili bolju cenu svog proizvoda. Zato u razvoju i širenju pčelarstva nepohodno je stalno obogaćivanje stručne literature u cilju osposobljavanja i obrazovanja sve brojnih pčelara.
Načela kojih se trebamo pridržavati
Postoje pravila – načela kojih se treba pridržavati prilikom gajenja pčela.
Pčelama obezbediti najbolje uslove
Pčelama treba stvoriti najpovoljije uslove za rad prema njihovim osobinama, znači praktičan cilj svakog pčelara je što veća proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda. Da bi želje bile osvarene potrebno je detaljnije poznavati sastav, život i rad pčelinjeg društva kao celine, kao i svakog njenog člana.
Isplanirati radove na pčelinjaku
Radove treba isplanirati najmanje na jednu proizvodnu godinu i nastojati da se svaki posao iz tehnologije pčelarenja obavezno obavi.
Odrediti najbolje mesto za pčelinjak
Mesta za pčelinjake treba da su zaklonjena od jakih vetrova, da ne budu blizu objekata sa neprijatnim i izrazito jakim mirisima. Košnice ne trebaju biti zbijene jedna do druge, već je najbolje da se postave po grupama, od tri do pet u jednoj grupi.
Matica
Najvažniji faktor u svemu ovome je MATICA. Nikada ne treba dozvoliti da u pčelinjem društvu bude stara matica.
Matica pored funkcije razmnožavanja ima i niz drugih drugih veoma važnih funkcija u društvu, među kojima poseban značaj ima njeno delovanje na skladan i produktivan život pčelinjeg društva kao biološke celine. Ona to postiže lučenjem feromona.
Znači u savremenom načinu pčelarenja matice treba menjati ako ne svake, onda svake druge godine. Samo izuzetno kvalitetne, odnosno selekcionisane matice koje služe za dalju proizvodnju matica, mogu se menjati svake druge godine, ali ih duže ne treba ostavljati. Matica je jedino normalno razvijena ženka u pčelinjem društvu, samo jaja koja ona položi izvode potomstvo. Ona verno prenosi sve svoje osobine na sledeću generaciju pčela.
Na pčelinjaku treba držati samo jaka društva
Slaba pčelinja društva treba što pre sanirati, a formirane rojeve intenzivno negovati i prihranjivati da se što pre razviju u normalna razvijena pčelinja društva. Samo takva jaka društva su u stanju da ostvare visoke prinose meda.
Da bi društva postala takva treba im pomoći. Kao prvo treba ih uredno prihranjivati u čemu šećer igra glavnu ulogu za obezbeđivanje dovoljno hrane za prezimljavanje, i kao pomoć pri prolećnom razvitku. Najbolje je ostaviti dovoljne količine meda za prezimljavanje kao i za prolećni razvitak.
Iskoristiti glavnu pašu
Visina prinosa bitno zavisi od toga kako je iskorišćena glavna paša. Zato se tom pitanju mora posvetiti posebna pažnja, jer ko ume da pravilno iskoristi glavnu pašu, taj ume da pčelari.
Saće
Saće u košnicama je vrlo bitan faktor. Treba ga redovno menjati. U savremenom procesu proizvodnje saće u plodištu treba menjati. Ako u plodištu ima 12 ramova, onda svake godine treba zameniti po tri rama.
Izimljavanje pčelinjih društava
Izimljavanje pčelinjih društava je važan posao za stvaranje jakih društava. Ne može se kalendarski utvrditi kada to počinje, ali obično krajem februara i početkom marta, a često i kasnije.
Najteži problemi koji se mogu javiti u to vreme su nedostatak hrane.
Svaka od ovih pojava ako se ne primeti na vreme može dovesti do teških posledica po pčele, pa i do uginuća pčelinjih društava.
Prvi poslovi prilikom izimljavanja koje treba uraditi čim vreme dozvoli jesu čišćenje podnjače i kontrola rezervi hrane, jer u ovom periodu najčešće dolazi do gladovanja pčela.
Ako ima ovlaženih, ubuđanih ili oštećenih podnjača, treba ih zameniti novim.
Odzimljavanje se vrši postepeno, u zavisnosti od vremenskih prilika.
U ovo vreme naročitu treba voditi računa da ne dođe do gladovanja pčelinjih društava. Računa se da pčelinje društvo potroši oko 110 kg meda i oko 30-50 kilograma polenovog praha. Ovo su orijentacione količine jer potrošnja meda u ovom periodu zavisi od niza faktora, među kojima su u prvom redu jačina pčelinjeg društva, klimatski faktori, način izimljavanja…
Od ukupne količine meda koje pčelinje društvo potroši za godinu dana, 10-15 odsto potroši u periodu od početka aprila do kraja septembra.
